1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grčka: umjesto turista - izbjeglice

Heidi Fuller-Love
10. april 2022

Grčka je inače omiljena turistička destinacija za Ruse i Ukrajince. Sada je sve drugačije. Posljedice rata u Ukrajini osjeća i Grčka.

Griechenland Ukraine Freiwillige Spenden Hilfe
Foto: Heidi Fuller-Love

„Trebalo mi je šest dana da izađem iz Ukrajine. Nitko nije vjerovao da će stvarno doći do rata. Ali kada sam tri dana nakon početka napada ruske vojske u pet sati ujutro u centru Kijeva čula eksploziju, shvatila sam: invazija je stvarnost." Nadja Šapoval priča o svom bijegu drhtavim glasom. Spakirala je samo ono najnužnije, dokumente i nešto gotovine, sjela je u svoj automobil i vozila više od 2.000 kilometara do Atene. K svom suprugu, koji je ondje profesionalni nogometaš u klubu PAE Ionikos. „Sada se angažiram za @helpukraine.gr i pokušavam pomoći drugima koji su pobjegli ili se još uvijek nalaze u Ukrajini."

Od početka rata u Grčku je stiglo više od 15.000 izbjeglica. Mnogi su stigli svojim automobilom preko Rumunjske i Bugarske, kao Nadja Šapoval. Samo pet kilometara iza bugarsko-grčke granice nalaze se dva kampa u kojima je moguće prenoćiti. „Mi imamo u Grčkoj veliku ukrajinsku zajednicu, ovdje živi oko 20.000 Ukrajinaca. Mnoge izbjeglice smještene su kod prijatelja i rodbine", priča Stella Nanou, glasnogovornica UNHCR-a u Grčkoj.

Premijer Kyriakos Mitsotakis ističe da je Grčka na strani Ukrajine i podržava njezinu borbu za slobodu i demokraciju. Veze između Grčke i Ukrajine posebno su tijesne: još od 18. stoljeća u Ukrajini živi velika grčka manjina. Većina ih, više od 90.000, živi oko Mariupolja. U napadima ruske vojske na taj grad poginuli su i Grci.

Nadja Šapoval u Kijevu u prosincu 2021. - tada je još život bio normalanFoto: Heidi Fuller-Love

Grčka bez ruskih turista

Grčka je, pored Turske, najomiljenija destinacija ruskih turista. Kada je 24. veljače počeo rat, Grčka je, kao i druge europske zemlje, zatvorila svoj zračni prostor za ruske zrakoplove. Turisti koji su se nalazili u zemlji nisu mogli kući. No onda je većina njih uspjela otputovati preko Turske i Srbije.

Rusko veleposlanstvo u Ateni izrazilo je na Twitteru zabrinutost zbog „prijetnji i uvreda" kojima su izloženi Rusi u Grčkoj. „Mi pokušavamo biti neupadljivi", kaže za DW jedan Rus u Ateni koji je želio ostati anoniman. „Mnogi od nas se srame zbog toga što Putin radi. Mi suosjećamo s Ukrajincima – to je rat političara. On nema ništa s normalnim ljudima."

Grčka provodi sankcije EU-a protiv Rusije. Posljedice neposredno trpi turistička branša. Rusi su otkazali planirana putovanja. Grčki ministar turizma Vassilis Kikilias pokušava širiti optimizam i kaže da gubici neće biti veliki. „Prije 2013. smo imali 1,2 milijuna ruskih gostiju u Grčkoj. No već nakon aneksije Krima broj gostiju se smanjio za 50 posto i ta se tendencija nastavila do danas. Dakle, rusko tržište za turizam u Grčkoj ne igra veliku ulogu."

Hotelijer Konstantinos Stroutzos nije tako optimističan. On vodi jedan luksuzni hotel na otoku Kreti. „Grčka će osjetiti posljedice rata u Ukrajini. Rezervacije iz Ukrajine, Rusije, ali i Poljske su praktički nestale iz naših sustava. Putovanja koja su već bila rezervirana, sada su otkazana. Ljudi se jednostavno boje", kaže Stroutzos za DW. „Mi vidimo jednu humanitarnu katastrofu i paralelno osjećamo posljedice po globalno gospodarstvo. Cijena nafte će vršiti pritisak na aviokompanije koje se još bore s gubicima uslijed pandemije koronavirusa."

Turistička destinacija Grčka ove godine ostaje bez dijela turistaFoto: Fokke Baarssen/Zoonar/picture alliance

Od hotelske sobe do smještaja izbjeglica

Grigoris Tasios, predsjednik grčkog Udruženja hotelijera, izrazio je u jednom televizijskom intervjuu spremnost grčkih vlasnika hotela da ponude smještaj izbjeglicama. „Mi smo spremni primiti izbjeglice. I mi im ne nudimo samo smještaj, nego i posao u hotelima, ako žele", kaže Tasios.

Giorgios Kaloutsakis, vlasnik luksuznog hotela Abaton Island, nada se da će turistički radnici i u Grčkoj i u drugim zemljama u Europi pokazati jasan stav. „Novac koji potrošimo za naše odmore ne bi trebao nigdje pomagati režime koji krše društvene i kulturne norme ili čak dovode u opasnost svjetski mir. Ja zahtijevam da mi vlasnici hotela i svi koji rade u turizmu u skladu s tim pokažemo svoj stav, bez obzira na posljedice koje bi to moglo imati za naše goste ili partnere."

Nadja Šapoval želi da Europa učini više za njezinu domovinu. „Kijev je od Berlina udaljen samo dva sata leta. Koliko još ljudi mora umrijeti da se nešto dogodi? Danas je to Ukrajina. Što će biti sljedeće?"

Grčka: Izbjeglice prve i druge klase?

03:24

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu