Poslije desetogodišnje krize u Grčkoj postojali su znaci ekonomskog oporavka. Ali koronavirus je prekinuo taj trend. Zdravstveni sistem koji je bio iscrpljen višegodišnjim mjerama štednje. Zbog toga je pandemija u Grčkoj mogla da ima katastrofalne posljedice.

Prvi slučaj oboljenja je u Grčkoj registrovan 26. februara, a prvi smrtni slučaj 12. marta. Do sredine mjeseca je umrlo još 14 osoba.  Javni život je od tada u Grčkoj potpuno zaustavljen. Zatvorene su obrazovne institucije, ugostiteljski objekti, kulturne ustanove, radnje i parkovi kao i plaže i sportska borilišta. Mediji su danonoćno pozivali stanovništvo da ostane kod kuće. Oni koji su kršili pravila morali su da računaju sa drastičnim kaznama.

„Mjere su uvedene ranije nego u nejvećem broju zapadnih zemalja", kaže politikolog i ekonomski stručnjak Georgi Pagulatos, koji je na čelu Fondacije za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP). „Vlada je reagovala veoma kompetentno, slušala je savjete pravih ljudi i donosila je ispravne odluke", kaže on dodajući da je grčka Vlada na pravi način komunicirala sa građanima i motivisala ih da ostanu kod kuće. Pagulatos kaže da je spremnost Grka da primijene vladine mjere rezultat ekonomske krize: „Grčka je skoro neprestano bila u kriznom modusu. Tako je društvo bilo bolje pripremljeno na vanrednu situaciju".  On naglašava da jedva da postoji Grk koji nije bio pogođen ekonomskom krizom, pa je tako izgrađen „kolektivni imunitet protiv samodopadljivosti".  

Starije osobe su dio porodice

I struktura društva je možda odigrala izvjesnu ulogu. „Mjere su bile usmjereno prije svega na to da starije osobe prežive. Kod većine Grka njihovi stariji članovi porodice žive u blizini", kaže Aleksija Lijakunaku koja predaje na jednom londonskom univerzitetu, a tema njenog doktorskog rada je bila struktura grčkog društva. Ona kaže: „Većina Grka razumije do koje mjere je zemlja loše opremljena za zdravstvenu krizu, koja može da izmakne kontroli".

15. aprila, 50 dana nakon izbijanja epidemije, u Grčkoj je zabilježno 2200 zaraženih i 102 smrtna ishoda bolesti. Italija je na pedeseti dan od prve infekcije imala 41000 inficiranih i 3400 mrtvih, a Španija 17.200 zaraženih i 767 umrlih. Statistika sa intenztivne njege je takođe indikator uspješnosti obrambenih mjera. Najviše ljudi na respiratorima Grčka je imala petog aprila – 93. Od tada skoro neprestano opada. Od prvog smrtnog slučaja u Grčkoj su umirale prosječno tri osobe dnevno od zaraze.

Ekonomija pod pritiskom

Krizni menadžment u Grčkoj je dobar, ali ekonomska cijena bi mogla da bude velika. Međunarodni monetarni fond je upozorio da bi u evrozoni Grčka mogla da zabilježi najveći pad bruto domaćeg proizvoda – čak deset odsto. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj procjenjuje moguće ekonomske posljedice zdravstvene krize sa više pesimizma – mogući pad bruto domaćeg proizvoda bi prema njoj mogao da iznosi čak 35 odsto. A stopa nezaposlenosti bi sa januarskih 16 procenata mogla skočiti na 26. 

Marija Demercis, zamjenica direktora briselskog trusta mozgova Brojgel smatra da će Grčkoj biti potrebna pomoć partnera. U to spada i odluka Evropske centralne banke da prihvati grčke državne obveznice kao garanciju. Ona kaže da je Grčka imala „veliki peh" da je naišla pandemija, jer je država upravo bila na izlasku iz desetogodišnje recesije. Marija Demercis naglašava da je sada važno da zemlja ne izgubi reformski zamah.

Pandemija kao šansa

Pagulatos vidi u pandemijskoj krizi šansu, da se privreda, koja je snažno orijentisana prema turizmu, postavi na širu osnovu. „Kriza je Grčku katapultirala u digitalizaciju. To otvara mogućnost da se nadograde tehnološki sektori kao što su bezbjednost digitalnih informacija i računarstvo u oblaku". Tako su neke šalterske usluge za koje je u Grčkoj bilo normalno čekanje u redu preko noći digitalizovane. Marija Demercis kaže da bi u Grčkoj mogla da postane važna održiva proizvodnja energije, pošto je potencijal zemlje veliki.

Vlada od ponedjeljka (04.05.) korak po korak ublažava restriktivne mjere. Glavni epidemiolog kojem Grci vjeruju je po prirodi tih čovjek – Sotiris Ciordras. On se naciji obraća svaki dan u 18 časova sa najnovijim informacijama o pandemiji. Nedavno je zaklinjao Grke da ne popuštaju: "Situacija je dobra, ali može brzo da izmakne kontroli. Nemojte da postanemo samodopadljivi, nemojte da izložimo riziku ono što smo postigli. Moramo i dalje da sprečavamo širenje virusa".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android