Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja Schengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. To je eksplicitno i reakcija na pojačane njemačke kontrole.

Nije ni čudo, kaže zastupnik EPP-a Pascal Arimont. Nameće se pomisao kako granične kontrole nije tako loše i da su oprobana mjera je, kaže on. „Ali upravo zato se s takvim kontrolama mora postupati s velikim oprezom; uvijek ih razmatrati u europskom kontekstu", kaže Arimont, zastupnik iz belgijske pogranične regije. On poziva Europsku komisiju da provede pravnu reviziju o tome jesu li mjere u skladu s člankom 25. Schengenskog kodeksa.

Schengenski kodeks dopušta privremene kontrole

Činjenica je: Članak 25. i Schengenski kodeks dopuštaju državama da privremeno ponovno uvedu kontrole na unutarnjim granicama: na deset dana, ad hoc i potpuno neovisno, ako postoji prijetnja – na primjer, naznaka terorističkog napada.

Nakon toga, privremene kontrole od šest mjeseci do – u iznimnim slučajevima – dvije godine moguće su ako postoji prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti, navodi se u Schengenskom kodeksu. To bi također moglo biti posljedica velikog priliva migranata, na primjer. 

Granične kontrole kao krajnja mjera

Europska komisija stalno podsjeća na uvjete: Kontrole moraju biti vremenski i prostorno ograničene, te se koristiti kao krajnja mjera. I susjedne zemlje i Europska komisija moraju biti obaviještene, prema riječima glasnogovornika Komisije Markusa Lammerta. Stoga su, kaže on, u bliskom kontaktu sa svima pogođenima.  

Ali stalno se pokazuje slijedeće: Europska komisija spremna je zažmiriti na oba oka, kada ovo sve duže traje. Primjerice, kontrole su na snazi ​​na bavarskoj granici s Austrijom od jeseni 2015. Danska je službeno ponovno uspostavila kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Komisija ne može zabraniti prijavljene granične kontrole. Može samo dati mišljenje o njihovoj korisnosti i proporcionalnosti. 

Pitanje proporcionalnosti ostaje otvoreno

Ostaje otvoreno pitanje u kojoj je mjeri srazmjerno imati granične kontrole širom Europe. Uz Poljsku i Njemačku, Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska i Slovačka trenutno imaju na snazi ​​granične kontrole. Belgija – kao 13. zemlja – planira započeti taj proces ovog ljeta.

U svakom slučaju, težak trend, kaže povjerenik EU za unutarnje poslove Magnus Brunner, referirajući se na postignuća Schengena: "Ovo se mora zaustaviti, naravno. I mi, kao Europska komisija, moramo obaviti svoj posao." Pakt o azilu i migracijama mora se provesti što je brže moguće, apelira on. "I naravno, pozivamo i države članice da to učine brže", kaže on.

Mnogi u Bruxellesu računaju na ovo: Schengenski sporazum – sloboda putovanja u Europi – mogao bi se spasiti ako Pakt o azilu i migracijama stupi u potpunosti na snagu od ljeta 2026. godine. Prije svega, uz bolju zaštitu vanjskih granica Europe.