Dejtonski mirovni sporazum potvrdio je kontinuitet državnosti BiH, a time i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom. Međutim, današnja BiH ima entitete i Brčko Distrikt. Takozvani "gruntovni rat", spor oko toga koliko vlasništva pripada državi, a koliko entitetima, vodi se već desetak godina. U njemu učestvuju OHR, Vijeće za implementaciju mira, Komisija za državnu imovinu, entiteti, Ustavni sud BiH, ali rješenje se još uvijek ne nazire.

Nadležnost države i entiteta

Dok se pitanje vlasništva ne riješi, upravljanje javnim dobrima i prirodnim bogatstvima dijele država i entiteti. Ulogu koordinatora ima državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali još uvijek koncesije za korištenje prirodnih bogatstava daju entiteti.

Sead Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save sa sjedištem u Sarajevu, kaže da nadležnost nad Savom, kao međunarodnim vodotokom prve kategorije, ima država koja svoje nadležnosti može prenijeti na entitete. "Određene nadležnosti imaju i entiteti koji to ostvaruju preko zaštite od poplava, kroz izgradnju nasipa, obaloutvrda i crpnih stanica. Za međunarodni plovni put nadležna je država, uostalom kao i za čišćenje i uređenje plovnog puta. Prema tome, u konkretnom slučaju određene nadležnosti imaju i entiteti i država. Država je tu veoma bitna pošto se radi o međunarodnom toku i samo država može pregovarati sa susjednom Republikom Hrvatskom i sa susjednim zemljama."

Moć ili nemoć Ustavnog suda BiH

Narodna skupština RS u septembru 2010. usvojila je Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i koji definira da se ta imovina "uknjiži" na taj bh. entitet. Zakon je obuhvatio i imovinu koja je pod zabranom raspolaganja, a na osnovu odluke visokog predstavnika iz 2005. godine. Visoki predstavnik Valentin Inzko suspendirao je taj Zakon, koji je definitivno van snage stavljen presudom Ustavnog suda BiH iz jula 2012. godine. No, ništa se nije primijenilo, a političari i dalje pregovaraju.

Pravni eksperti smatraju da se radi o ustavno-pravnoj materiji koja ne može biti predmet političkih pregovora. Advokat Esad Hrvačić, ekspert za imovinsko-pravne odnose, smatra da je pitanje državne imovine složenije nego što se na prvi pogled čini. "Nemamo zakonske regulative na nivou države, nemamo Zakon o koncesijama na nivou države Bosne i Hercegovine. Zakonom nije definisano šta je to sa čim država raspolaže, šta je to sa čim entiteti raspolažu, sa čim raspolažu kantoni, opštine i druge jedinice lokalne samouprave. Taj krovni zakon u ovakvoj političkoj situaciji nikada neće biti donešen. Sud je to riješio na način da je samo deklarativno rekao da to nije u redu, ali da to treba riješiti i na tome stao. Znači, Ustavni sud nema snage da riješi ovu stvar."

Šta je državna imovina?

Dragan Čavić, bivši predsjednik RS, sada jedan od lidera opozicije, kaže da prvo treba definirati šta je državna imovina. Dodaje da država nije samo država koja je međunarodno priznata i ima stolicu u Ujedinjenim nacijama, nego je to cijela njena unutrašnja struktura. "U svim federativnim, složenim državama pod pojmom državna imovina se podrazumijeva imovina svega onoga što u principu nije privatno. Dakle, pojam državne imovine u tom kontekstu treba shvatati i ovdje u Bosni i Hercegovini."

Čavić ističe da pojam imovine uvijek treba vezati sa troškovima održavanja imovine, sa realnošću, a ne samo s tim ko je titular vlasništva. "Ta tema je ubačena u političko polje zbog zabrane, odluke visokog predstavnika da se zabrani raspolaganje državnom imovinom koja je predmet Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije, a onda su u to mnogi, u političkom tumačenju, strpali svu imovinu u Bosni i Hercegovini. Zaboravljaju da je bio mirovni sporazum u Dejtonu, da je Bosna i Hercegovina složena na način kako danas egzistira i u tom kontekstu, u tom ustavnom okviru državnu imovinu i treba posmatrati. Mnogo fleksibilnije nego što mnogi to krajnje kruto posmatraju."

Raspodjela imovine

Banjalučki sporazum bh. političkih lidera, sklopljen 9. marta 2012., predviđa da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija BiH dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da se perspektivna vojna imovina uknjiži na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine. Američki ambasador u BiH Patrik Mun svojevremeno je kazao da bi želio vidjeti rješenje problema vojne i državne imovine koje će biti od koristi općinama, entitetima i Bosni i Hercegovini.

Autor: Emir Musli

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić

Dodatak - Hronologija

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, 24. septembra 2004., pozvao je vlasti u BiH da pronađu "trajno rješenje" za "pitanje države imovine" u BiH. Vijeće ministara je 16. decembra 2004. godine osnovalo Komisiju za državnu imovinu sa zadatkom da izradi kriterije, propise i nacrt zakona za utvrđivanje državne imovine i njene raspodjele između BiH, entiteta i Brčko Distrikta.

Visoki predstavnik je 18. marta 2005. godine donio zakone na državnom i entitetskom nivou kojima se privremeno zabranjuje prenos državne imovine kako bi se osiguralo da kašnjenje rješenja pitanja vlasništva nad državnom imovinom ne dovede do prodaje ili opterećenja ove javne imovine.

Banjalučki sporazum bh. političkih lidera, sklopljen 9. marta 2012., predviđa da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija BiH dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da perspektivna vojna imovina bude uknjižena na Ministarstvo odbrane BiH, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine.

Ustavni sud BiH 13. jula 2012. donosi presudu da državna imovina pripada BiH, te da RS nema nadležnost nad tom imovinom i ne može je prisvojiti. Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da je time Ustavni sud BiH, "još jednom dokazao da je političko tijelo međunarodnog faktora i Bošnjaka u BiH, a ne tijelo pravde i mjesto gdje se utvrđuje pravo i ustavnost".

Kako presuda Suda još uvijek nije implementirana, visoki predstavnik je od Komisije za državnu imovinu zatražio da se suzdrži od odobravanja novih izuzeća od zabrane raspolaganja državnom imovinom kako bi se osigurala zaštita interesa države do trenutka kada Parlamentarna skupština BiH regulira pitanje državne imovine u skladu sa odlukom Suda.

Zvonimir Kutleša, predsjedavajući Komisije za državnu imovinu, kazao je da Vijeće ministara nikada nije razmatralo OHR-ov popis džavne imovine. Istakao je da popis može služiti da se otprilike zna koliko ima te imovine, ali da ima nedostataka i kao takav nije upotrebljiv. Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu, tvrdi da nakon presude Ustavnog suda mnogi zakonski akti države i entiteta moraju biti izmijenjeni.

.