„Kao vladajuća stranka koja je odgovorna za svakog člana društva, odlučili smo bezuvjetno povući zakon koji smo podržavali", objavila je stranka Gruzijski san u četvrtak (9.3.) na svojoj internetskoj stranici. U priopćenju se također kaže da je zakon predstavljen „u lošem svjetlu i na krivi način" te da je smisao zakonskog prijedloga u javnim diskusijama trebao biti „bolje objašnjen".

Povlačenju zakona prethodile su masovne demonstracije. „Ne ruskom zakonu. Ne izdajnicima", uzvikivali su danima prosvjednici ispred parlamenta u Tbilisiju. Policija je i u četvrtak navečer (8.3.) ponovo upotrijebila nasilje protiv demonstranata. Prema izvještajima očevidaca, proeuropski orijentirani demonstranti opkolili su parlament u Tbilisiju, a neki su pokušali ući u zgradu. Kao i prethodne večeri, policija je, kako su pokazale snimke gruzijske televizije, upotrijebila suzavac, vodene topove i gumene metke. Bilo je i uhićenja.

Burno je zbog ovog zakonskog prijedloga bilo i u parlamentu, gdje je došlo do naguravanja i razmjene udaraca šakama između zastupnika vladajuće stranke Gruzijski san i oporbe. Predsjednica države Salome Zorabišvili podržala je prosvjede i poziva zastupnike da odbace prijedlog zakona.

Predsjednica je tvrdila da je prijedlog protuustavan jer je usmjeren protiv organizacija koje dobivaju novac sa Zapada, iako je ustavni cilj Gruzije članstvo u EU-u i NATO-u.

Gruzijski prijedlog zakona o „stranim agencijama" kritičare je neodoljivo podsjetio na slične propise u Rusiji. Tamo se nevladine organizacije, mediji i druge grupe mogu proglasiti „stranim agentima", što im ograničava prostor za djelovanje ili čak vodi njihovom gašenju.

Što piše u prijedlogu zakona?

Zakon je predložio parlamentarni pokret Snaga naroda koji su osnovali bivši zastupnici stranke Gruzijski san. Snaga naroda je ostala u vladajućoj koaliciji, a ističe se antizapadnim stajalištem.

Prema njihovom prijedlogu, na popisu „stranih agentura" našli bi se mediji i nevladine organizacije koji iz inozemstva dobivaju više od petine svojih financijskih sredstava. Takvi „strani agenti" ne bi više mogli dobivati informacije od javnog značaja od dužnosnika i državnih službenika i morali bi podnositi posebne godišnje izvještaje.

Prijedlog je podržala i vladajuća stranka koja u parlamentu ima 74 od 150 zastupničkih mjesta, a i vlade u 63 od 64 grada i općina.

„Nacrt zakona donosi jednu stvar – transparentnost. Ako netko prima novac iz stranih izvora, to bi trebalo biti vidljivo. Ne nama, nego društvu", rekao je Irakli Kobakidze, predsjednik Gruzijskog sna.

Kritičari zakona, poput odvjetnice specijalizirane za medije Natije Kapanadze, odbacuju ovaj argument. „Državni revizori već imaju sve informacije o svakoj organizaciji, a Nacionalna komisija za komunikacije ima sve podatke o medijima", rekla je ona za DW.

„Zakon ne bi donio nijedan dodatni instrument za financijsku transparentnost. On slijedi ruski narativ i pravi cilj je nanošenje ozbiljne štete ugledu medija i nevladinog sektora", dodala je Kapanadze.

Približava li se vlast Moskvi?

Kritičari tvrde da se Gruzija sve više približava ruskoj orbiti od početka invazije na Ukrajinu. Tbilisi se nije priključio zapadnim sankcijama.

Poznavatelji prilika vjeruju da konce iz sjene i dalje povlači bivši premijer Bidzina Ivanišvili. Taj milijarder, koji se obogatio u Rusiji u eri privatizacije devedesetih, prije desetak godina je osnovao stranku Gruzijski san, a danas službeno nema političku funkciju.

Najava novog zakona je razljutila veliki dio gruzijske javnosti koja je pretežno prozapadna. Prošlog lipnja je Europska komisija po kratkom postupku dodijelila kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, izostavljajući Gruziju. U Tbilisiju su to doživjeli kao nepravdu.

„Službena verzija vlasti je da je Gruzija predviđena kao druga fronta protiv Rusije te da smo to odbili pa nam zato nije dodijeljen kandidatski status", kaže Tornike Šarašenidze, profesor na Gruzijskom institutu za javne poslove. „Oni vrlo vješto igraju na kartu straha naroda od rata."

Bez obzira na to, podrška građana članstvu u EU-u i NATO-u i dalje je veća od 80 posto. Tako je otkako je Rusija u ratu 2008. okupirala petinu Gruzije, podržavajući tamo dvije samoproglašene republike Abhaziju i Južnu Osetiju.

Korneli Kakačija, direktor Gruzijskog instituta za politiku, smatra da vlasti u Tbilisiju prijedlogom ovakvog zakona kao i ranijim uhićenjem direktora najveće oporbene televizije zapravo miniraju europske integracije. EU je dostavio Gruziji dvanaest preporuka koje treba ispuniti za status kandidata.

„Ako bi ispunili dvanaest preporuka, izgubili bi vlast", kaže Kakačija za DW. „To bi značilo da postoje pošteni izbori i da vlasti ne mogu koristiti državne resurse za marginaliziranje medija i civilnog društva. I najvažnije, morali bi osloboditi državu od utjecaja oligarha – a to bi pogodilo oligarha Ivanišvilija."

Kako zaključuje ovaj sugovornik, da je prošao zakon o „stranim agentima", on bi od Gruzije stvorio autoritarnu državu. „Što bude autoritarnija, to će više kliziti od Bruxellesa prema Moskvi, osim ako ne bude međunarodnog pritiska."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu