1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaFrancuska

Gubi li Macron apsolutnu većinu?

19. juni 2022

U Francuskoj se održava odlučujući krug parlamentarnih izbora. Za predsjednika Emmanuela Macrona je mnogo toga na kocki. On cilja na udobnu većinu – ali je ona upitna.

Frankreich Parlamentswahl | Emmauel Macron
Foto: Ludovic Marin/AP Photo/picture alliance

Poruka koju je predsjednik Emmanuel Macron nekoliko puta proklamirao tokom proteklih dana bila je dramatična. Francuskoj prijeti haos ako u drugom krugu parlamentarnih izbora ne dobije jasnu većinu za sljedeći mandat. "Potrebna nam je solidna većina kako bismo osigurali red, kako izvan tako i unutar naših granica", naglasio je Macron.

Pod "solidnom većinom" Macron podrazumijeva apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini. Vladajuća stranka tu je poziciju obnašala posljednjih pet godina i stoga je bez otpora u parlamentu mogla usvojiti svoje prijedloge zakona.

U prvom krugu izbora za Narodnu skupštinu Macronov Ensemble dobio je skoro jednak broj glasova (25,8 posto) kao i novi ljevičarski savez (Nupes) u kome su ljevica, socijalisti, zeleni i komunisti (25,7 posto) predvođeni ljevičarskim političarom Jean-Lucom Mélenchonom. Prednost Ensamblea je bila nešto više od 21.000 glasova.

Jean-Luc Mélenchon - lider ujedinjene ljeviceFoto: Sarah Meyssonnier/REUTERS

Međutim, zbog većinskog glasačkog sistema u Francuskoj može se pretpostaviti da će predsjednička stranka LREM i njeni saveznici dobiti znatno više mandata od Nupesa. Prema posljednjim anketama, savez iza Macrona može računati na 255 do 305 mandata. Nupes bi pak mogao imati od 140 do 180 zastupnika. Za apsolutnu većinu potrebno je 289 od ukupno 577 mandata u Narodnoj skupštini.

 Apsolutna ili samo relativna većina?

Stoga je upitno hoće li se Macron i dalje moći oslanjati na apsolutnu većinu. Ako glasovi na kraju budu dovoljni samo za relativnu većinu, predsjednik i vlada bili bi prisiljeni napraviti više kompromisa u svojim prijedlozima zakona i dodvorivati se drugim političkim taborima. To bi značajno smanjilo Macronovu moć.

Macron je uoči izbora upozorio: "S obzirom na klimatske, ekonomske i društvene vanredne situacije ovog stoljeća i krize koje će neizbježno nastati, ništa ne bi bilo gore od toga da se izgubimo u zastoju, blokadama i pozama." Ljevičarski savez zaprijetio je povećanjem poreza, većim zaduživanjem i smanjenjem privrede. A on sam teži punoj zaposlenosti, povećanju prihoda i povećanju ekonomske snage, rekao je Macron.

Marine Le Pen nakon glasanja Foto: LAURENT SANSON/PanoramiC/IMAGO

Desničarski populisti iz Rassemblement Nationala Marine Le Pen, prema rezultatima anketa, ubuduće bi mogli očekivati formiranje frakcije. Za to im je potrebno najmanje 15 zastupnika.

S nestrpljenjem se iščekuju i rezultati 15 članova vlade koji su sudjelovali na parlamentarnim izborima, uključujući i premijerku Elisabeth Borne. Ukoliko oni ne pobijede u svojim izbornim jedinicama, moraće otstupiti sa svojih pozicija u vladi.

Bitnu ulogu bi mogao igrati i odaziv birača, koji je sa 47,5 postou u prvom krugu bio izuzetno nizak. S obzirom na to, Macron je apelovao na one koji nisu glasali. “Došao je trenutak odluke, a velike odluke nikada se ne donose kroz suzdržanost”, rekao je aktuelni francuski predsjednik.

fs/se/gri (afp, rtr, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu