Kada Lara Volters (Wolters) pomisli na FDP, sjeti se svog dvogodišnjeg sina kako bijesno baca igračke iz kolica. „Ako ovako nastavimo u Evropi, onda nećemo moći da postignemo nikakav napredak“, kaže holandska socijaldemokratkinja u intervjuu za njemački javni servis ARD u Briselu.

Ona je, naime, preuzela vođstvo u pregovorima o Zakonu o lancu snabdijevanja - činilo se do konačnog kompromisa. Međutim, projekat bi ipak mogao propasti. Lara Volters smatra da je za to odgovoran njemački FDP. Njemački Liberali su nedavno zaustavili vladajuću koaliciju u Berlinu (tzv. Semafor-koalicija) u nakani da glasa za zakon, tako da će se savezna vlada uzdržati od konačnog glasanja 27 država članica EU, koje je predviđeno za petak (9.2.) - a to se računa kao konačno "Ne".

Koliko je Njemačka pouzdana kao partner u EU?

Zakon o lancu snabdijevanja nije izolovan slučaj. Posljednjih mjeseci, njemačko ponašanje u Briselu je nekoliko puta dospjelo na naslovne strane. Bilo da se radi o planu da se nakon 2035. godine ne dozvole nikakvi novi automobili sa unutrašnjim sagorijevanjem, ili o prvoj svjetskoj regulativi vještačke inteligencije ili, nedavno, o novim standardima emisije štetnih gasova za kamione i autobuse.

Premišljanja su opet došla od ministara FDP-a. Zelena ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) javno je rekla - i to upravo u pravcu Liberala FDP-a: „Ako prekršimo riječ koju smo dali u Briselu, izgubićemo kredibilitet. To šteti našoj pouzdanosti kao partnera i našoj težini u Evropi". 

„Njemačko glasanje”

Koliko je uopšte najveća ekonomija EU pouzdana kao partner? Činjenica da njemačke koalicione vlade ne pronalaze na vrijeme zajedničku liniju u glasanju u EU i stoga su suzdržane, nije nova pojava i poznata je kao „njemačko glasanje“ (German Vote). Ali posebno nezadovoljstvo - i to ne samo kod Holanđanke Volters, izaziva zapravo kašnjenje u zakonodavnom procesu.

Da pojasnimo: Konačni rezultat se često nalazi u takozvanom trilogu. Sastaju se pregovarači iz tri institucije: Parlamenta EU, sadašnjeg predsjedništva Savjeta EU i Evropske komisije. A krajnji rezultat je kompromis o kojem Savjet i Parlament moraju ponovo da glasaju.

Evropska unija je takođe poznata kao gigantska mašina za kompromise. Dok se 27 zemalja i njihovi izabrani predstavnici u Evropskom parlamentu dogovore, može da prođe poprilično vremena. S vremena na vrijeme se ispriječi neka zemlja koja vidi potrebu za promjenom. To samo po sebi nije drama i ne praktikuje se samo u Njemačkoj.

U početku je vladajuća koalicija u Berlinu željela da obezbijedi „jedinstven nastup prema evropskim partnerima i institucijama“…  A danas? Nakon odbijanja Zakona o lancu snabdijevanja, ministar rada Hajl (Heil) optužio je Liberale za „ideološki motivisanu blokadu". FDP, s druge strane, navodi suštinske razloge za odbijanje. Jer, cilj bolje zaštite ljudskih prava i životne sredine u lancima snabdijevanja se treba podržati. Ali postoji prijetnja, između ostalog, od „dodatnih birokratskih opterećenja“. I: „U borbi za naše vrijednosti i nama kao EU potreban je novi realizam tako da se ne smijemo se lažno vezati birokratskim propisima“, naveli su još iz ove partije.

Ovo su napisali ministar finansija Lindner i ministar pravde Bušman (Buschmann). Novu ljutnju je izazivala činjenica da je Bušman još jednom poslao obrazloženje svim državama EU. „Neusklađenim“ pismom i „lažnim izjavama“ ministar FDP-a pokušava da promijeni mišljenje drugih zemalja, piše poslanik SPD-a Tiemo Velken (Woelken) na Iksu: „To je otrcano i opasno“.

Nepredvidljivost u vremenima krize

Njemačka je posljednjih mjeseci u više navrata izazivala slijeganje ramenima, odmahivanje glavom, pa čak i bijes u evropskoj četvrti Brisela. Nepredvidivost svakako nije ono što se očekuje od savezne vlade u vremenima krize.

A kancelar? Na specijalnom samitu u Briselu, Olaf Šolc (Sholz) je naglasio da je EU Zakon o lancu snabdijevanja „naravno nešto što smatramo ispravnim“. Povodom koalicionog spora rekao je: „Ponekad se napredak kreće kao puž". No, još nema naznaka da on sam želi da ubrza puža u kratkom roku.

Autor: Kristijan Feld, ARD Brisel uz saradnju Olge Hladkove