DW: Gospodine Hahn, postoje li novi impulsi, jesu li Vaša očekivanja pozitivna uoči susreta u Trstu? Posljednji mjeseci su bili prilično teški  kad se radi o odnosu regije Zapadnog Balkana i EU?

Hahn: Mislim da je sastanak ovdje u Trstu izvanredno pripremljen od strane talijanskih domaćina. Mi smo se potrudili da ovdje predstavimo konkretne rezultate. Potpisat ćemo Sporazum o transportu. To znači da će se zemlje Zapadnog Balkana praktički povezati sa transportnim zakonodavstvom Europske unije, što će donijeti ekstremne privredne impulse u regiji. Zaključit ćemo cijeli niz projekata u području transporta, odnosno energije – u ukupnoj vrijednosti od oko 200 milijuna eura, koji će na koncu aktivirati ukupne investicije od oko 540 milijuna eura. I što je posebno važno, mi ćemo stvoriti pretpostavke za novo regionalno gospodarsko područje koje bi trebalo potaknuti unutar-regionalnu trgovinu, koja nije najbolje razvijena i koja ima potencijala. I mi polazimo od toga da bi u idućim godinama tako moglo nastati do 80.000 novih radnih mjesta.

To su dobre vijesti. Ali gdje još zapinje u provedbi?

Kao i uvijek kad se radi o regiji to je ažurna provedba dogovorenog. Ima puno potvrda, puno je obećanja, ali kad se radi o provedbi onda je to područje gdje morate demontrirati i određenu tvrdokornost, morate stalno kontrolirati kako stvari napreduju. Ali to je kruh naš svagdašnji i mi smo se na to navikli. Na koncu konca radi se o tome da se za oko 20 milijuna ljudi stvore gospodarska perspektiva koja osigurava i stabilnost i jamči mir u regiji.

Stabilnost, gospodarski prosperitet, to su stvari koje ste spomenuli. Ali ne i demokraciju. Često se priča o tome da EU sa svojim projektima previše jača autokratske strukture u regiji. Što Vi kažete na to?

Kad pričam o stabilnosti, onda je jasno da su pretpostavka za to demokratske strukture. Kad ljudi ne mogu slobodno djelovati, kad ne mogu slobodno izraziti svoje mišljenje, onda oni nikada neće moći razviti te mogućnosti koje Europu čine tako jedinstvenom. I to je razlog zbog kojeg je Europa tako atraktivna, pa i za zemlje Zapadnog Balkana – da postanu članice Unije. I zato je na primjer gospodarski razvoj moguć samo paralelno s razvojem vladavine prava. Jer nitko u regiji neće htjeti investirati vlastiti novac, nitko iz regije a ni iz drugih zemalja EU, tko se na primjer ne može osloniti na funkcioniranje pravosuđa.

Na današnjem summitu ćete predstaviti nekoliko konkretnih projekata. Koje?

Imamo šest konkretnih prometnih projekata, i na području cestogradnje, ali i u željezničkom segmentu. Jedan željeznički projekt je čuveni Koridor 8, koji bi trebao biti veza Istoka i Zapada, i koji bi išao od Bugarske, preko Makedonije i dalje prema Albaniji. Tu je i daljnji razvoj vodnih puteva između Bosne i Hercegovine, odnosno izgradnja luka. Ili razni projekti izgradnje prometnica, na primjer između BiH i Hrvatske. To su investicije o kojima na koncu konca i ovisi hoće li naš plan biti porveden u djelo. U području transporta na raspolaganje ćemo staviti oko 145 milijuna eura, koji će za sobom povući investicije od 450 milijuna. Još jedna projekt na području energije je čuveni Interconnestor (plinovod) između Srbije i Bugarske, tu se, pojednostavljeno govoreći, radi o spajanju kako bi se plin moglo distribuirati od Bugarske do Srbije i obratno. Radi se o investiciji teškoj oko 50 milijuna eura.

Privredni razvoj, sporazumi o transportu – to sve djeluje nekako anakrono, pogotovo kad vidimo brojne otvorene konflikte i nerazjašnjene bilateralne odnose u regiji. Kako želite riješiti te probleme?

To je zapravo šarm ovog Berlinskog procesa kad kažemo da obuhvaćamo svih šest zemalja Zapadnog Balkana zajedno, neovisno o njihovom aktualnom razvoju u pogledu budućeg članstva u Uniji. Konkretno već pregovaramo sa Srbijom i Crnom Gorom, druge su zemlje još daleko udaljene od toga. Samim pokušajem da te zemlje, koje su sve okružene državama članicama Europske unije, „spojimo" s Unijom u području transportne infrastrukture, ali i energetske infrastrukture, mi stvaramo temelj da ih se kvazi priključi Uniji, da ih se, u dobrom smislu te riječi, prigrli. I tako sa svim preprekama uspijevamo riješiti pokoji bilateralni konflikt, ili barem razviti perspektivu kako bi to moglo funkcionirati u budućnosti.

 Što su sad sljedeći koraci – nakon summita u Trstu?

To je konkretna provedba onoga što smo dogovorili. U ovoj sam godini sudjelovalo na početku radova na nekoliko projekata, na primjer izgradnje mostova između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i u Srbiji. U energetskom području smo financirali gradnju transformatorskih stanica, s jedne strane vezu Crne Gore prema Italiji, ali i iz Crne Gore preko Balkana do Rumunjske. Ovdje u Trstu se događaju sasvim konkretne stvari. Dobit ćemo i zadatak da u praksi implementiramo ideju regionalnog gospodarskog područja. Radi se i o poticanju malih i srednje velikih poduzeća. Potpisati ćemo i sporazum o budžetnoj liniji od 48 milijuna eura, koji bi omogućio kreditiranje oko 6.000 mikro, malih i srednje velikih firmi. Dakle, konkretno se radi o tome da se potakne privredni razvoj i da pripremimo projekte za iduće sastanke na vrhu. Do kraja ovog desetljeća želimo ukupno investirati otprilike jednu milijardu eura kako bi u regiji stvorili nešto konkretno...

…i uveli zemlje regije u EU?

…i pripremili zemlje regije da uđu u EU.

S Johannesom Hahnom je razgovaraka Adelheid Feilcke.