List Die Welt donosi intervju sa komesarom EU za proširenje Johannesom Hahnom  pod nazivom "Signal pomirenja na Zapadnom Balkanu". Intervju počinje konstatacijom novinara da je makedonski parlament dvotrećinskom većinom izglasao promjenu Ustava, koja će omogućiti preimenovanje zemlje u Sjevernu Makedoniju kao i da se komesar Hahn posebno angažovao u rješavanju spora između Atine i Skoplja.

Na pitanje je li to istinski zaokret, evropski komesar Johannes Hahn odgovara: "To je izuzetno važan korak i zahvalan sam poslanicima Sobranja što su postupili odgovorno i što su stavili interese zemlje ispred interesa svoje partije. To posebno važi za predstavnike najveće opozicione partije i poslanike koji nisu glasali po partijskoj liniji i koji zbog toga moraju snositi posljedice u vidu isključenja iz stranke. Vlada je u međuvremenu dostavila parlamentu nacrt izmjena ustava, koje bi, nakon debate, Sobranje trebalo usvojiti prostom većinom. Nakon toga je za izglasavanje cijelog paketa opet potrebna dvotrećinska većina. Potom se promjena imena mora ratificirati i u grčkom parlamentu. Uvjeren sam da će do toga doći, tim prije što je grčka vlada nedavno potvrdila svoju podršku", rekao je Hahn.

Evropski komesar za proširenje smatra da bi rješavanje spora oko imena moglo biti "važan signal kojim se šalje poruka da je pomirenje na Zapadnom Balkanu moguće". Dodaje i da bi to "moglo oživjeti rješavanje konflikta između Srbije i Kosova i predstavljati zaokret u procesu učlanjenja zemalja Zapadnog Balkana u EU". Na pitanje novinara kako to misli, Hahn odgovara: "Prvo, članice EU smatraju da učlanjenje u EU ima smisla samo ako svih šest zemalja pristupe uniji. Rješenje spora oko imena Makedonije taj scenarij čini vjerovatnijim. Drugo, na Balkanu postoji zdrava konkurencija odnosno utrka u tome ko će najbrže ostvariti napredak na putu ka EU. Dugo vremena su to bile Srbija i Crna Gora a sada bi to mogle biti Albanija i Makedonija."

"Nema prečica"

Johannes Hahn smatra i da bi 2025. godina kao godina učlanjenja mogla biti realna ukoliko se intenzivira provedba reformi. Podcrtao je međutim da svi uslovi moraju biti ispunjeni i da tu neće biti nikakvih "prečica". Istakao je i da će prevagnuti moto po kojem "kvalitet ima prednost nad brzinom učlanjenja."

Na pitanje koji problemi pored Makedonije moraju biti riješeni kako bi zemlje Balkana pristupile EU, Hahn je odgovorio navodeći nekoliko primjera: "To je okončanje spora između Srbije i Kosova. Isto tako BiH mora pristupiti promjeni ustava da ne bi došlo do cementiranja podjele po etničkim linijama."

Hahn dodaje i da generalno u zemljama Zapadnog Balkana mora doći do poboljšanja na polju pravne države i slobode novinarstva ali i u oblasti ekonomske konkuretnosti. Upozorava i da članice EU, na kraju, moraju biti ubijeđene da će pristup zemalja Zapadnog Balkana značiti više stabilnosti, blagostanja i novih tržišta. Hahn smatra da je to izvodljivo uz pretpostavku da se ozbiljno pristupi reformama i zaključuje: Ako se Zapadni Balkan pokrene i odradi ono što se od njega traži, moraće se pokrenuti i EU", piše Die Welt.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android