Dogovor je postignut: Obje rivalske palestinske organizacije Hamas und Fatah namjeravaju da do kraja godine formiraju vladu jedinstva i zajednički preuzmu upravu nad pojasom Gaze. To se moglo čuti od predstavnika Hamasa i Fataha koji u Kairu vode razgovore o pomirenju.  

Do posljednjeg momenta je bilo neizvjesno hoće li se postići sporazum, mada se očekivalo da hoće. Previše se nagomilalo problema između ove dvije suparničke grupe. Politički pritisak je postao tako veliki da objema partijama nije preostalo ništa drugo nego da se dogovore. Egipatski posrednik Mohammed Ibrahim je za palestinski dnevnik Al Quds pred postizanje sporazuma je rekao: "Do dogovora mora doći. Ako propustimo ovu priliku, teško da ćemo dobiti drugu!" 

Hamasova kalkulacija

Hamas je pod pritiskom i od strane sopstvenog naroda. Od parlamentarnih izbora 2006. on upravlja ovim uskim obalnim pojasom i od tada se tamo puno toga okrenulo nagore. Nezaposlenost iznosi  40 posto, mnogi od dva miliona stanovnika žive u velikoj bijedi i najtežim materijalnim uslovima. Snabdijevanje strujom i vodom često je prekinuto, infastruktura velikim dijelom uništena ili nefunkcionalna.

Šteta je nastala tokom tri rata, koje je Hamas vodio protiv vojno nadmoćnog Izraela. Time je Hamas oduševljavao hardlinere u regionu, ali je potcijenio stanovnike, koji su najviše propatili i stradali u ratovima. 

Situacija se zaoštrila na osnovu vanjskopolitičkih faktora: Hamas je jedno vrijeme uživao podršku Sirije i Irana. Nakon revolucije 2011. i izbijanja rata u Siriji pomoć Damaska je otpala. Kao zamjena je uskočio Katar. Bogati Emirat investirao je milijardu američkih dolara u infrastrukturu i objekte u pojasu Gaze. Sredinom godine je koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula bojkot protiv Katara. To je obrazloženo time da Katar potpomaže terorističke organizacije - između ostalog i Hamas. Katar se morao okrenuti sam sebi. Tako je Hamas izgubio jakog pomagača.

Fatah i zapadna obala Jordana

S druge strane ni Fatah se ne može pohvaliti rezultatima. Posljednji mirovni razgovori sa Izraelom održani su 2014-te. Od tada se situacija na Zapadnoj obali zaoštravala. Izrael je izgradio nova naselja na Zapadnoj obali. Novom sigurnosnom strukturom je život za Palestince na ovom području otežan a njihova mobilnost ograničena. Stanovništvo očekuje smanjivanje napetosti a to Fatah ne može postići. Šef Fataha Mahmud Abbas suočen je sa optužbama za korupciju.

Zato je Fatahu stalo do sporazuma sa Fatahom. To je važan preduslov kako bi se zajednički krenulo u pregovore sa Izraelom. Samo jedinstveni Palestinci mogu u pregovore. "Palestinsko vodstvo boli ovisnost od snaga iz inostranstva", piše list Al Hayat al-Jadida, koji izlazi u Ramalahu. "Nacionalno jedinstvo je pretpostavka za neovisno odlučivanje. Samo tako možemo formirati nezavisnu i ujedinjenu palestinsku državu sa Jerusalimom kao glavnim gradom". Početkom oktobra je palestinski premijer Rami Hamdallah otputovao u pojas Gaze kako bi preuzeo upravu nad tim dijelom.

Izazovi i šanse

Za Izrael je ujedinjenje Palestinaca istovremeno izazov i šansa. Izazov jer će morati pregovarati sa jedinstvenom, a time i ojačanom palestinskom vladom. Šansa je zato što bi pregovori mogli dovesti do suštinskog dogovora između Izraela i Palestinaca. Pretpostavka tome je pragmatizam na obje strane.

A to bi obje strane mogle imati. Hamas i Fatah moraju konačno pokazati da su u stanju da nešto uspješno odrade jer su izloženi unutrašnjopolitičkom pritisku. Izrael je suočen i sa vanjskopolitičkim i vojnim izazovom u pogledu rata u Siriji. Iran svojim uplivom u Siriji želi proširiti zonu svog uticaja. U tu svrhu mu je poslužio libanski Hezbolah, koji na Golanskoj visoravni direktno graniči sa Izraelom i za jevrejsku državu predstavlja neposrednu opasnost. Stoga bi za Izrael bilo dobro kada bi mogao poboljšati odnose sa Palestincima.

Tri dobitnika, nije gubitnik

I za Egipat, u čijem se glavnom gradu vode pregovori Fataha i Hamasa, je dobro što je postignut sporazum između ovih suparničkih palestinskih grupa. Al-Sisijeva vlada bi se mogla predstaviti kao uspješan posrednik i tako bi i na međunarodnom planu dobila na ugledu. Kada bi se poboljšalo snabdijevanje stanovništva u pojasu Gaze, računa se i da bi se smanjile političke napetosti. Tako bi se barem djelimično spriječio politički ekstremizam. Od toga bi profitirao cijeli region, a ne samo poluostrvo Sinaj, gdje se egipatska vojska već godinama bori protiv džihadističkih grupa.

Ako se ostvareni konsenzus i dogovor Fataha i Hamasa održi, doći će se do win-win situacije sa tri pobjednika: Palestinom, Izraelom i Egipatom.