1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Hamas u Moskvi: Rusija kao posrednik na Bliskom istoku?

Jennifer Holleis
27. februar 2024

Posvađane palestinske grupe sastaju se ove sedmice na razgovorima u Moskvi. Rusija želi pomoći da se oni okupe i potencijalno oslobodi više talaca. Ali čak i ako ne dođe do toga, Moskva od toga ima korist.

Israel | Freigelassene Geisel Ron Krivoi
Foto: GPO/AP/picture alliance

Ove sedmice će predstavnici različitih palestinskih grupa  otputovati u Moskvu na razgovore   o ratu između Izraela i Hamasa ali i o drugim bliskoistočnim temama u okviru "unutarpalestinskog dijaloga".

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Mikhail Bogdanov rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da će na konferenciji, koja počinje 29. februara i traje dva ili tri dana, učestvovati 12 do 14 palestinskih organizacija.

To uključuje predstavnike političkog krila Hamasa, palestinskog Islamskog džihada, zatim Fataha - političke organizacije koja upravlja okupiranom Zapadnom obalom i Palestinske oslobodilačke organizacije - PLO, koja je krovna organizacija palestinskih grupa.

Bliski istok: Šta je "model dvije države"?

01:48

This browser does not support the video element.

Različite grupe zauzimaju različite stavove o temama poput priznavanja Izraela kao države. PLO, koju vodi Fatah, je 1993. priznao Izrael, djelimično u zamjenu za moguću palestinsku državu.  Hamas,  koji nije dio PLO-a, to odbacuje već godinama, iako mu se retorika nedavno smekšala.

U prošlosti je bilo i izbijanja nasilja među palestinskim grupama. Nakon što je Hamas pobijedio na izborima u Gazi 2006. godine, nije uspio postići sporazum o podjeli vlasti s umjerenijim Fatahom i počeli su sukobi. Fatah je na kraju napustio Pojas Gaze, ostavljajući Hamas na vlasti, a sada upravlja Zapadnom obalom. Vlasti Fataha tamo se nazivaju palestinske vlasti ili palestinske autonomne vlasti (PA).

Dugi niz godina ruski predsjednik Putin i izraelski predsjednik Netanjahu imali su bliske, prijateljske odnoseFoto: Maxim Shemetov/REUTERS

Jedinstveni palestinski front

Ovo nije prvi put da se razmatra uspostava jedinstvenog palestinskog fronta. Ruslan Sulejmanov, nezavisni ruski stručnjak za Bliski Istok sa sjedištem u Bakuu, rekao je za DW kako su i ranije postojale medijacije između različitih grupa. "Ali nikada nisu donijele rezultat."

Sulejmanov kaže da „Rusija nema nikakvu mapu puta" i da bi "posebno za Pojas Gaze bilo neophodno uspostaviti medijaciju i održavati dobre kontakte i sa Izraelom i sa paravojnim krilom Hamasa u Gazi".

On misli da su  glavni ciljevi Moskvepokazati da Kremlj ima određeni uticaj na palestinske frakcije i da koristi trenutak pred predsjedničke izbore u Rusiji da pokaže svoj geopolitički uticaj. Rusija bira novog predsjednika sredinom marta. Ali nema sumnje da će trenutni predsjednik, Vladimir Putin, pobijediti. "Razgovori u Moskvi će zaista biti samo dijalog radi dijaloga", dodao je Sulejmanov.

Ovaj stav dijeli i Hugh Lovatt, viši stručnjak za politiku pri Programu za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u Odboru za vanjsko-političke odnose EU. "Ruski samit je način da se pokaže da Rusija ima diplomatske kapacitete da odigra praktičnu ulogu u podršci palestinskom nacionalnom jedinstvu", kaže Lovatt za DW. On međutim dodaje da prethodni pregovori o pomirenju, koji su održani u Moskvi, Alžiru i Kairu, "također nisu uspjeli dovesti do trajnog sporazuma o pomirenju rivala“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poboljšao je odnose s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022.Foto: Sergei Bobylyov/AFP/Getty Images

Rascjepkanost u palestinskim redovima

"Neslaganje između palestinskih grupa podrazumijeva duboke političke razlike koje se odnose na mirovni proces i strategiju nacionalnog oslobođenja, kao i tehnička pitanja u vezi s tim, kako vratiti institucije palestinske vlasti u Gazu", rekao je Lovatt.

Hamas, koji je od strane Njemačke, EU i SAD-a klasificiran kao teroristička organizacija, upravlja Gazom od 2007. godine. Bilo kakav budući, post-ratni scenarij koji bi vratio palestinsku vlast u Gazu i politički integrisao Hamas na okupiranoj Zapadnoj obali morao bi se temeljiti na nekoj vrsti razumijevanja između Hamasa i Palestinskih autonomnih vlasti, rekao je Lovatt DW-u.

Za palestinskog premijera Mohammada Shtayyeha, to je jedna mogućnost. On je novinarima na tek održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji rekao da je Hamas integralni dio palestinske političke arene. "Oni moraju doći na našu političku agendu. Naš stav je vrlo jasan. Dvije države u granicama iz 1967. godine - mirnim sredstvima. Palestinci trebaju biti pod jednim krovom", kaže Shtayyeh.

S tom idejom međutim postoje izvjesni problemi. Neke su se države izjasnile da Hamas ne bi trebao igrati ulogu u upravljanju palestinskim teritorijama nakon završetka sukoba. Izrael je posebno protiv toga. Također je teško prognozirati, kako bi se tvrdi stav Hamasa prema priznavanju Izraela uklopio sa stavom PLO, koji je već priznao Izrael.

Za Rusiju, čak i ako sastanak ne donese pomak, nastavak podjele među Palestincima ne bi nužno bio negativan ishod. Samit bi pomogao u jačanju buduće uloge Rusije na Bliskom Istoku.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas sve je nepopularniji i malo je vjerovatno da će pobijediti na izborima ako do njih dođeFoto: Christophe Ena/AP/dpa/picture alliance

Rusija kao posrednik na Bliskom Istoku

Godinama je Rusija uspijevala održati bliske veze s Izraelom, uprkos njegovanju dobrih odnosa i s jednim od regionalnih protivnika Izraela - Iranom. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, odnosi su se pogoršali, kada premijer Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu) nije dao podršku ruskoj invaziji i nakon što su hiljade Rusa i Ukrajinaca pobjegle u Izrael.

Međutim, analitičar Sulejmanov vjeruje da Rusija zapravo sebi ni "ne može priuštiti da izgubi Izrael", s obzirom da je zajednica ljudi koji govore ruski najveća manjina u ovoj zemlji, nakon što je gotovo milion ljudi jevrejskog porijekla emigriralo u Izrael poslije raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

Isto tako, poboljšale su se veze između Rusije i Irana. Poznato je da Iran podržava ne samo Hamas, već i Hezbolah u Libanu, ali i iračke paravojne grupe i Hutije u Jemenu -  na ovaj ili onaj način. Svi oni smatraju SAD i Izrael svojim neprijateljem.

Rusija već dugo održava veze s palestinskim militantnim grupama, a njeni kontakti s Hamasom već su doveli do izvjesnog uspjeha. U oktobru je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova i posebni izaslanik Putina za Bliski Istok Bogdanov predao političkim predstavnicima Hamasa u Kataru listu otetih Izraelaca ruskog porijekla ili onih sa dvojnim državljanstvom i zatražio da se puste na slobodu.

Roni Krivoi, rusko-izraelski ton majstor, oslobođen je od strane Hamasa 26. novembra, zajedno s 13 Izraelaca koji su pušteni na slobodu u okviru privremenog primirja posredovanog od strane Katara i Sjedinjenih Američkih Država. Kako je Washington Post tada primijetio, Roni Krivoi je "postao prvi odrasli muškarac s izraelskim pasošem koji je oslobođen, iako su razmjene uključivale većinom žene i djecu".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu