Počelo je u nedelju oko 15 časova po lokalnom vremenu, i trajalo sve do uveče. Policija je, poslije pristizanja pojačanja, povratila kontrolu nad glavnim gradom Brazila. Uhapšeno je oko dvije stotine ljudi.

Na snimcima lokalnih televizija je prethodno mogao da se vidi vandalizam u zgradi Kongresa, kao i pristalice bivšeg desničarskog predsjednika Žaira Bolsonara, mahom odjevene u žuto, na krovu parlamenta. Policija je upotrijebila suzavac.

Poslije udara na Kongres, nezadovoljnici su nanijeli štetu i zgradi Vrhovnog suda. Kako javlja portal G1, oni su razbijali stakla i prodrli u hol, uništavajući namještaj.

Grupe demonstranata su prodrle i u sjedište vlade i predsjednika. Prema procijenama, oko četiri hiljade ljudi učestvovalo je u neredima. Neki su nosili transparente, pozivajući vojsku da izvrši puč.

Podrška za Da Silvu

Ljevičarski šef države Lula da Silva bio je na službenom putovanju, ali se ubrzo vratio u Braziliju.

On je u prvoj izjavi osudio „fašističke fanatike“, kako je nazvao demonstrante. „Saznaćemo ko su ovi vandali, i biće suočeni sa punom silom zakona“, poručio je predsjednik. On je dao nalog da se otpočne sa federalnom intervencijom policije u Braziliji, koja će biti na snazi do kraja januara.

Lula da Silva je u prvim reakcijama na nasilje u Braziliji dobio podršku iz EU, SAD, Francuske, Meksika, Čilea i drugih zemalja.

Na insistiranje Da Silve, smjesta je otpušten guverner za unutrašnje poslove federalnog distrikta, u kojem je glavni grad Brazilija. Inače, vlast u distriktu i dalje drže Bolsonarovi ljudi.

Kako prenose mediji, Bolsonarove pristalice su se danima okupljale i putem Telegrama pozivale jedni druge na skup pod motom „tomada de poder“ – preuzimanje vlasti. Senator je pak odbio da pozove federalnu policiju u pomoć.

Bolsonaro odbija krivicu

Bolsonarove pristalice nisu se pomirile sa porazom u drugom krugu izbora u oktobru. I sam Bolsonaro nije priznao Da Silvinu pobjedu, već je, napuštajući zemlju i odlazeći na Floridu, pozvao pristalice na borbu.

Odlazeći iz Brazila 48 sati prije isteka mandata, Bolsonaro tako nije prisustvovao inauguraciji svog nasljednika prvog dana nove godine.

Satima nakon početka izgreda u Braziliji, Bolsonaro se obratio putem Tvitera, odbijajući krivicu. „Mirne demonstracije su dio demokratije. Haranje i napadi na javne zgrade, kao što se desilo danas, ne spadaju u to“, napisao je on.

Jaz između dva tabora u Brazilu nije nikada bio veći od povratka Brazila demokratiji 1985. godine. Tokom kampanje su se dvojica političara žestoko optuživala za korupciju i druga nedjela.

Više medija navelo je da scene podsjećaju na upad pristalica Donalda Trampa na Kapitol u januaru 2021. godine.

Kako kaže Majra Gular, sociološkinja sa Univerziteta u Rio de Žaneiru, Bolsonaro se svojevremeno pozitivno izrazio o upadu demonstranata na Kapitol.

„Bolsonaro je tokom čitavog boravka u Kongresu, tokom 27 godina, održao nebrojene govore u kojima je branio vojnu diktaturu, mučenja, u kojima je na destruktivan način kritikovao politički sistem“, kaže ona.

Nejasno je da li bi bivši predsjednik mogao da trpi pravne posljedice.

nr (rtr, afp, ap)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu