Samoproglašeni predsjednik Venecuele Huan Gvaido je u utorak proglasio „operaciju Sloboda" sa namjerom da sruši vlast Nikolasa Madura. „Danas su naš poziv slijedili hrabri vojnici, hrabre patriote, hrabri muškarci koji podržavaju Ustav", rekao je Gvaido u videu objavljenom na društvenim mrežama.

U nasilnim sukobima u glavnom gradu Karakasu je povrijeđeno preko 100 ljudi. Za danas, Dan rada, najavljene su nove masovne demonstracije.

Gvaido: "Naš proces se odvija mirno"

Gvaido je u ekskluzivnom intervjuu za DW objavljenom u utorak (30.4.) rekao da snage bezbjednost više ne stoje iza Madura. „Oni su na našoj strani, na strani Ustava i zalažu se za promjene. Stanje u Venecueli je uzurpacija. Unutar vojske ima progona, ne samo od strane venecuelanske veći od strane kubanske tajne službe", rekao je on.

"Očigledno je da je Madurova vlada protuzakonito na vlasti, ona je ta koja se od 2018. (reizbor Madura 20.5. 2018. opozicija kritikuje kao nedemokratski, op. ur.) oglušuje o pravnu državu i Ustav", naglasio je on u razgovoru za DW.

Na pitanje postoje li opasnost da će doći do krvoprolića, Gvaido odgovoara:

"Naš proces se odvija mirno i u okviru Ustava, to smo uvijek govorili. I tako ćemo nastaviti. Oni koji su vršili nasilje su bile naoružane paravojne snage, tzv. "coletivos". Iza njih stoji Vlada. Mi i venezuelanski narod koji izlazi na ulice i prosvjeduje i dalje ostajemo kod našeg miroljubivog stava."

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro tvrdi da je „više" venecuelanskih vojnika tražilo azil u brazilskoj ambasadi u Venecueli. Mediji prenose da se radi o 25 vojnika.

Maduro ostaje u zemlji?

„Odavno niko nije vidio Madura", rekao je američki šef diplomatije Majk Pompeo, tvrdeći da je socijalistički lider spreman da napusti zemlju, ali da ga je zvanična Moskva ubijedila da ostane i nastavi borbu za prevlast. Pompeo nije direktno odgovorio na pitanje da li bi SAD garantovale bezbjednost Maduru ukoliko bi se povukao na Kubu.

Nakon te izjave se Maduro pojavio na državnoj televiziji zahvaljujući vojsci za suzbijanje pobune pojedinih vojnika. „Ti izdajnici će još vidjeti kakva ih sudbina čeka", dodao je Maduro, tvrdeći da državno tužilaštvo vodi istragu protiv dvadesetak vojnika koji su se okrenuli protiv vlasti. "Oni neće proći nekažnjeno", upozorio je on.

Gvaido je sa druge strane tvrdio da nasilje kreće od „naoružanih paravojski" koje se u Venecueli nazivaju coletivos te da „iza njih stoji Vlada. Mi i venecuelanski narod, koji ide na ulice i protestuje, nastavili smo da se držimo mirno", navodi on.

Nastavak krize

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas napisao je na Tviteru da Berlin „i dalje podržava Huana Gvaida" kojeg vodeće zapadne zemlje kao i brojne u Latinskoj Americi priznaju kao predsjednika. „Ali ne želimo da oružje govori. Treba nam političko, a ne vojno rješenje", dodao je Mas.

Teška politička i humanitarna kriza u Venecueli zaoštrila se prošle jeseni kada su Ujedinjene nacije upozorile da sve više ljudi napušta zemlju zbog nemaštine. Opozicija koja kontroliše parlament smatra da je Maduro nelegitimni predsjednik. Od kraja januara tako Venecuela ima dvojicu ljudi koji tvrde da su predsjednici.Venecuela takođe pati od nezapamćene ekonomske krize sa dramatičnim nedostatkom životnih namirnica. Infrastruktura je oronula, a sve češće nestaje i struje u brojnim dijelovima zemlje.

„Zahtijevamo prelaznu vladu i slobodne izbore", dodao je Gvaido za DW. „Svijet mora da zna da Maduro danas više nema podršku vojske iako sije strah i nesigurnost. Šta god da se desi, mi nastavljamo."

nr, as (av/dw, afp, rtr)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android