Europska unija pozdravila je govor Hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Parlamentu BiH i smatra ga, kazao je izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda, pomakom prema boljim odnosima u regiji. I State Department pozdravio je Josipovićeve isprike za sudjelovanje Hrvatske u politici podjele BiH 90-ih godina, kao i za stradanja što su bila rezultat te politike. Sjedinjene države pozvale su cijelu regiju na rješavanje svih otvorenih pitanja i blisku suradnju.

Potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks nije želio komentirati u ime koga, čega i zašto se Josipović ispričao, ali je naglasio kako je saborskom Deklaracijom utvrđeno da Hrvatska nije bila agresor u BiH niti sudjelovala u ratnim sukobima na njezinu teritoriju. “Hrvatska je na temelju Splitskog sporazuma, između predsjednika Republike i predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića sudjelovala u zajedničkim obrambenim naporima na teritoriju Bosne i Hercegovine. I Hrvatska politika nikada nije dijelila Bosnu i Hercegovinu“, istaknuo je Šeks.

Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang upozorio je da je predsjednik Josipović svojim izjavama u Sarajevu Hrvatsku „uveo u red svjetskih agresora“. „Hrvatska je morala ući na teritorij Bosne i Hercegovine kako bi obranila svoj, a BiH se počelo dijeliti na prijedlog povjerenstva Vijeća Europe 1992.“, kazao je Hebrang.

Tko je dijelio BiH?

Hebrang je pojasnio kako je Bosnu i Hercegovinu počela dijeliti prva komisija za rješavanje situacije u zemlji pod vodstvom Lea Tindemansa, što ju je 1992. imenovalo Vijeće Europe, a koja je predložila tri rješenja od kojih je jedno bilo tzv. „baršunasta podjela BiH“, odnosno podjela bez rata i pod nadzorom međunarodne zajednice. Ponovio je i kako mu je bivši predsjednik Franjo Tuđman rekao da Hrvatska ne smije biti nespremna za slučaj da ta opcija prođe.

Obojica visokih HDZ-ovih čelnika naglasili su kako je njihovo stranačko stajalište jasno i nepromijenjeno još od 1991. godine. Od svih predsjednika političkih stranaka najdosljednija je u osudi HDZ-ove politike prema Bosni i Hercegovini bila čelnica HNS-a Vesna Pusić.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. uredmik: Zorica Ilić