Tjelesna temperatura od 36,5 do 37 stupnjeva Celzijevih je idealna za nas ljude. U tim uvjetima najbolje funkcioniramo. Naš metabolizam i svi naši organi ovise o toj „ključnoj" temperaturi, i naše tijelo poduzima sve što može kako bi je uspio održati.

A kako naše tijelo uopće zna je li njegova temperatura u tom idealnom području? Ono je mjeri, uz pomoć receptora. Stupanj ili dva ne prave neku veliku razliku. Ali kad temperatura znatno opadne, tijelo pokušava aktivirati metabolizam, kako bi uspio održati stvari u ravnoteži.

Tjelesni termostat

Naš metabolizam nas opskrbljuje svim potrebnim hranjivim tvarima. On se brine oko toga da se jelo usitni i transformira, tako da naše ćelije mogu iskoristiti te hranjive tvari.

Osim toga metabolizam zagrijava naše tijelo. Ako je vani hladno, potrebno mu je više energije. A na hladnoći se „stišću" krvne žile, kako se ne bi izgubili previše topline. Ukratko, za dobru prokrvljenost potrebno nam je – više energije.

Zbog toga je drhtanje neka vrsta zaštitnog mehanizma. Ako na velikoj hladnoći drhtimo ili se ježimo, to znači da naše tijelo pokušava producirati toplinu i spriječiti da se tijelo rashladi.

Uloga virusa

Nećemo se razboljeti ako (samo) drhtimo ili ako nam je hladno. Uzročnik prehlade su u pravilu virusi.

Glavni uzročnik prehlade su rinovirusi. Njih se može naći diljem svijeta i uzročnici su infekcija gornjih dišnih puteva. Virusi se šire prije svega preko naših ruku – ako smo njima inficirani. Ali možemo se zaraziti i preko zraka. Za razliku od gripe, koju „izazivaju" virusi influence, protiv prehlade ne postoji cjepivo – prehladu se jednostavno mora „preležati".

Uglavnom tijekom zime

Usprkos svemu tome, prehlada je na Sjevernoj polutki povezana ponajprije s hladnim dijelom godine. I za to postoje određeni razlozi: na hladnoći, dakle preko zime, uzročnici prehlade imaju dosta lagan posao – zimski zrak je suh i to je idealno okruženje u kojem uspijevaju virusi prehlade. Ali nije samo vanjski zrak suh, često je i u unutarnjim prostorima vlaga zraka preniska, tako da naša sluznica „isuši". A bez tog zaštitnog sloja sluzi, virusi vrlo brzo mogu „prodrijeti" u naše tijelo.

Klimatski uređaji su na primjer „zaslužni" za to da naša sluznica „presuši", obzirom da joj nedostaje vlaga iz zraka. A zrak koji u prostoriju ubacuje klimatski uređaj, još je suši od onoga koji je taj uređaj prije toga „usisao".

Tijekom hladnog doba godine naše tijelo je na nižim temperaturama prokrvljeno slabije nego inače. U to ubrajamo i nos. Naše imune ćelije jednostavno tijekom hladnih zimskih mjeseci nisu dovoljno "fit” da se borile protiv virusa koji žele prodrijeti u tijelo, odnosno nisu ih u stanju blokirati u tom pokušaju. Zato na hladnoći naš imunološki sustav ima pune ruke posla.

Virusi vole hladnoću

Ako temperatura padne na manje od 19 stupnjeva, raste rizik od infekcija i prehlada. Posebice kod starijih ljudi, ljudi s nižim krvnim tlakom i kod onih osoba koje se manje kreću postoji povećana opasnost od infekcije. Po navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kod osoba koje pate od astme i koje se nalaze u prostoriji s nižom temperaturom, postoji veća vjerojatnost od prehlađivanja, a time i pojave drugih bolesti dišnih puteva.

Pogotovo u zatvorenim prostorima uzročnici prehlade "lebde” u zraku i tamo se bez problema mogu koncentrirati na jednom mjestu. Vani ih se na zraku "transportira” i ne mogu ostati na jednom mjestu. Na svježem zraku opasnost od infekcije postoji samo ako se vodi konverzacija s nekom drugom osobom, pritom stoji okrenut licem u lice – odnosno da se viruse te druge osobe "pokupi” preko zraka koji se udiše.

Razlike između žena i muškaraca

Doista je istina da se žene „smrzavaju" više od muškaraca. Za to postoje prije svega biološki razlozi. Muškarci uglavnom imaju znatno veću mišićnu masu, što im pruža određenu zaštitu od hladnoće. Mišićne ćelije proizvode toplinu – zato što troše kalorije. Muškarci imaju deblju kožu nego žene, zato se žensko tijelo brže rashladi.

Djeci u pravilu nije tako brzo hladno. Na jednoj strani to je zbog toga što se oni uglavnom više kreću od starijih osoba. Mišićna aktivnost tako može brže zagrijati njihova manja tijela nego što je to slučaj kod odraslih osoba. A mališani su često intenzivno „zaposleni" igrom, da hladnoću uopće ni se osjećaju.

Zašto se Inuiti ne "smrzavaju” na ledu?

Ljudi koji žive u hladnijim regijama svijeta, na primjer Inuiti, ne smrzavaju se tako brzo kao primjerice Europljani. Razlozi su između ostaloga i genetski. Žitelji tih krajeva su se već prilagodili ekstremnim temperaturama u njihovim domovinama. Za to je odgovoran cijeli niz genetskih mutacija. One su se "pobrinule” za primjene u metabolizmu. I tako primjerice Inuiti na Grenlandu masnoću u tijelu mogu „pretvoriti” na učinkovit način u toplinu, ili mogu dobro iskoristiti svoju prehranu u kojoj je visok udio ribe. Istraživačka skupina koju je predvodio Matteo Fumagalli (Imperial College London) već je 2015. objavila rezultate svoje studije u stručnom časopisu Science.

Prevencija prehlade

No, većina ljudi u svijetu ne raspolaže nažalost tim specifičnim mehanizmima prilagodbe. Ali usprkos tome nismo u potpunosti prepušteni prehladi na milost i nemilost. I COVID-19 nam je pokazao koliko su važne mjere higijene u zaštiti od virusa, na primjer redovito pranje ruku. Odlučujuću ulogu u pogledu rizika od infekcije može imati i "klima” koja vlada u prostoriji. Suhi zrak u sezoni grijanja "isušuje” sluznicu i to je dobra vijest za viruse – jer onda oni mogu lakše prodrijeti u naše tijelo. Protiv toga se može boriti redovitim provjetravanjem.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu