„Pržiti se na 40 stepeni na suncu? Ovaj put to ne dolazi u obzir! Idemo na planinarenje u Škotsku!" Na slične ideje dolazi sve više ljudi, možda ste i vi tako nešto čuli  – ili i sami tako razmišljali. Neovisno od toga, postavlja se pitanje, postoji li već jasan turistički trend da se, s obzirom na sve toplija ljeta, odlazi na odmore na hladnija mjesta?

Fenomen već ima ime – „Coolcation" (hladovanje). Međutim, velikim turističkim operaterima teško je uočiti jasan trend. Jer želja za putovanjem na jug očito ne jenjava. Ljetne rezervacije za Španiju, Tursku ili Grčku stabilne su još od pandemije korone, a turisti očigledno nisu odustali od takvih putovanja ni zbog viših cijena.

"Nordijske zemlje u trendu"

„'Coolcation' se posljednje dvije godine spominje kao navodni novi trend – ali prihodi u tom segmentu su vrlo niski, posebno u poređenju s klasičnim odmorima na plaži u zemljama južne Evrope", navodi najveći njemački turoperator TUI.

„Nordijske zemlje zaista jesu u trendu", potvrđuje konkurentski DERTOUR. „Ali ne u toj mjeri da preuzimaju primat od toplih destinacija za kupanje, niti da putnici masovno preusmjeravaju svoj ljetni odmor u hladnije krajeve."

Turistički operateri također ukazuju na to da zemlje sjeverne Evrope nisu klasične destinacije za paušalne paket-aranžmane.
„Hotelska infrastruktura je drugačija nego u ljetovalištima na Sredozemlju, a odmor u nordijskim zemljama je više u sferi individualnog turizma", kažu iz DERTOUR-a.
Posebno Skandinaviju više posjećuju turisti koji često dolaze vlastitim automobilom i ne koriste usluge turoperatera.

Još nema pouzdanih podataka

Može li nauka reći nešto više o ovom navodnom trendu? Dosadašnje ankete ne daju još jasnu sliku. Istraživači ističu da se obrasci putovanja obično mijenjaju dugoročno. 

„Znamo da su turisti vrlo vjerni svojim omiljenim destinacijama i da čak i nakon katastrofa često putuju na svoja uobičajena odredišta", objašnjava stručnjak za turizam Harald Zeiss sa Visoke škole za turizam Harz u Wernigerodeu.

„Ali, uočavamo da se rezervacije ne prave dugo unaprijed već kratko pred putovanje – zbog političkih kriza, ali i zbog klimatskih uslova."
Posebno stariji ljudi pokazuju osjetljivost i tendenciju da izbjegavaju ljeto i putuju u predsezoni ili postsezoni.
Iako se još ne može govoriti o naučno potvrđenom trendu, Zeiss kaže: „Polazim i od toga da će se dosadašnji trendovi sa putovanjima i rezervacijama mijenjati, s obzirom na porast temperatura."

EU-studije predviđaju velike promjene

Eksperti se često pozivaju na studiju EU iz 2023. godine, koja je analizirala povezanost klimatskih uslova i turističkih tokova.
Ona se međutim u velikoj mjeri zasniva na pretpostavkama o ponašanju turista, a ne na reprezentativnim anketama.

Studija predviđa velike promjene u turizmu i različite „klimatske" scenarije. „Sjeverne regije profitirat će od klimatskih promjena, dok će južne biti suočene sa znatnim padom potražnje za turističkim destinacijama", navode istraživači iz EU.

Tako jedna novija studija EU iz decembra prošle godine pokazuje da tople obale juga Evrope u zimskim mjesecima privlače sve više turista. Iz toga se može zaključiti da dolazi do određene sezonske preraspodjele turističkih tokova u pravcu juga, što je s aspekta održivosti poželjno.

Sve je više pokazatelja da anegdote i dojmovi iz privatnog okruženja ne varaju – njemačke turistkinje i turisti sve češće razmišljaju o putovanjima u hladnije krajeve. Jedan od pokazatelja takvog trenda mogli bi biti i rastući brojevi rezervacija u obrnutom smjeru – odnosno dolazaka na hladniji sjever Evrope turista sa vrućeg juga. Tako njemačka regija Gornji Švarcald u proteklih nekoliko godina bilježi sve više posjetilaca iz južne Evrope, posebno iz Španije, koji bježe od ljetne žege u vlastitoj zemlji.