Deutsche Welle: Gospodine Rinne, prema podacima Saveznog ureda za statistiku gotovo trećina ljudi u Njemačkoj, koji su migrantskog podrijetla, položili su maturu ili su završili četverogodišnju srednju stručnu školu (što je praktički kvalifikacija za studij, op. red.). To je veći udio nego kod Nijemaca. Kako to objašnjavate?

Ulf Rinne: To i nije neko iznenađenje. Moramo znati da je do sada postojalo jako malo legalnih putova za doseljavanje u Njemačku. I iako ih je bilo, to su bili ponajprije kanali za doseljavanje visoko kvalificiranih osoba.

Osim toga su mnogi od njih građani EU-a, koji ionako smiju raditi u Njemačkoj?

Tačno.

Znači li to da ne treba očekivati probleme na tržištu rada ili će u tom segmentu doći, na primjer, do konkurencije oko radnih mjesta?

U načelu uvijek postoji konkurencija oko radnih mjesta. To pogađa i doseljenike i "domaće". Ali ne postoji nijedan znanstveni dokaz da domaći ostaju bez posla samo zato što u zemlju dolaze imigranti. Baš suprotno, stopa nezaposlenosti bi bila znatno veća kada ne bi bilo doseljavanja. Jedina iznimka kod te teze ("istiskivanja" domaćih, nap. red.) bi bila kada bi na tržištu postojao samo tačno određeni broj radnih mjesta, a to je pogrešno. Pogotovo u području doseljavanja visoko kvalificiranih osoba taj efekt "potiskivanja" uopće ne postoji.

Postoji ipak i jedna druga brojka koja ide u sasvim drugom smjeru. Kako je u tjedniku "Die Zeit" rekao njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière, i do 20% odraslih izbjeglica koji dođu u Njemačku su nepismeni. To bi mogao biti ipak veliki problem, ili?

To pitanje treba razmatrati diferencirano. Izbjeglice su velikim dijelom osobe koje podnose zahtjev za političkim azilom. Po mom mišljenju, uopće nema temelja da se te osobe u prvom redu promatra s ekonomskog gledišta. U drugoj fazi će se trebati razmisliti i o ovome - dolazi nam toliko puno izbjeglica, za koje od tih osoba možemo otvoriti legalni put, osim možda azila, za dolazak u Njemačku?

Pričali smo o mogućoj konkurenciji oko radnih mjesta u segmentu visoko kvalificiranih osoba. Bojite li se konkurencije u području niskih plaća?

Naravno da u pojedinim slučajevima može doći do konkurencije. Ali ako pogledamo u prošlost, vidimo da se prilikom proširenja Europske unije na istok to nije dogodilo u velikom stilu. U pravilu, ne doseljavaju se samo osobe koje će raditi u sektoru slabije plaćenih poslova, već i visoko kvalificirani, i da ti visoko kvalificirani ljudi stvaraju nove poslove. Ukratko, sve to ne dovodi do nekih znatnijih problema.

Što bi Njemačka sada trebala napraviti?

Hitno bi trebali razmisliti o donošenju zakona o doseljavanju. I osobama sa srednjom stručnom spremnom, koje su sve potrebnije na njemačkom tržištu rada, trebamo otvoriti legalne putove za dolazak u Njemačku.

Dr. Ulf Rinne je stručnjak za pitanja vezana uz migracije s Instituta za budućnost rada u Bonnu.