Institucionalna stagnacija, pojačani nacionalizam i obnovljeni pritisci za veću teritorijalnu decentralizaciju ukazuju na sistem koji se približava svojim strukturnim granicama.

Poslijeratni teritorijalni aranžman podijelio je zemlju na dva entiteta — Republiku Srpsku s većinskim srpskim stanovništvom i Federaciju Bosne i Hercegovine s većinskim bošnjačko-hrvatskim stanovništvom — dok Distrikt Brčko služi kao neutralna tampon-zona koja treba spriječiti teritorijalno objedinjavanje odnosno teritorijalnii kontinuitet RS i eventualnu secesiju.

Holbrukova upozorenja

Tokom posjete Banjoj Luci u Republici Srpskoj prije 20 godina, glavni arhitekt Dejtonskog sporazuma, američki diplomata Ričard Holbruk, upozorio je da politički akteri u Bosni i Hercegovini i dalje zagovaraju stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta unutar BiH, secesiju Republike Srpske ili demontažu postojećeg ustrojstva.

Upozorio je da bi takve težnje mogle ugroziti stabilnost koju je Dejton stvorio. Njegov uslov za napredak — konsenzus svih strana — ostao je neispunjen do danas.

I zaista, tridesetogodišnji izostanak političkog konsenzusa doveo je dejtonsku mirovnu arhitekturu gotovo do tačke pucanja.

Osim toga, rasprave o secesiji Republike Srpske i dugogodišnji hrvatski zahtjev za trećim entitetom ponovo su se rasplamsale posljednjih godina, ističući neriješene strukturne sporove ugrađene u ustavni poredak.

Predsjednički izbori 23. novembra

U takvom ozračju, birači u Republici Srpskoj u nedjelju izlaze na prijevremene izbore za predsjednika.

Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Centralna izborna komisija BiH u augustu poništila mandat dugogodišnjem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nakon što ga je najviši sud u zemlji osudio na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje šest godina zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, Dodik i dalje funkcioniše kao dominantna politička figura u entitetu.

‘Predsjednik svih predsjednika'

Iako je Dodik za izbore 23. novembra kandidovao Sinišu Karana, otvoreno poručuje da namjerava zadržati faktičku kontrolu — bez obzira na formalnu podjelu moći — proglašavajući sebe „najvažnijim čovjekom" u Republici Srpskoj i „predsjednikom svih predsjednika".

Njegova pozicija dodatno je ojačana nedavnom odlukom SAD-a da mu ukine sankcije uvedene prije sedam godina, uprkos činjenici da je mjesecima prijetio ustavnom poretku BiH i poduzimao korake ka uspostavljanju paralelnih institucija, nakon pravosnažne presude protiv njega.

Ko su favoriti na izborima?

Siniša Karan, bivši ministar unutrašnjih poslova RS, Dodikova je desna ruka, a posmatra se kao njegov pijun u obračunu s političkim protivnicima.

U trci učestvuje šest kandidata. Podrška za četvoricu je zanemariva, što znači da je Karanov jedini pravi protivnik Branko Blanuša.

Za razliku od Karana, Blanuša je potpuna nepoznanica u političkom životu Republike Srpske. Profesor na Univerzitetu u Banjoj Luci i član Srpske demokratske stranke, Blanuša je nominovan, jer nijedan od istaknutih stranačkih lidera nije želio da se kandiduje samo godinu pred parlamentarne izbore u BiH.

Hoće li trka biti tijesna?

Ankete pokazuju da su Karan i Blanuša izjednačeni i da će mali broj glasova odlučiti pobjednika.

Ako pobijedi Karan, očekuje se da će služiti Dodiku samo potpisujući akte iz predsjedničke nadležnosti, dok bi Dodik obavljao sve druge funkcije.

Ako pobijedi Blanuša, politička situacija bi se zasigurno zakomplikovala. Dodik je već izjavio da će, u slučaju Blanušine pobjede, SNSD — koji ima većinu u parlamentu — spriječiti izabranog kandidata da bude inaugurisan i preuzme dužnost. To bi moglo dovesti do bunta opozicije što bi za rezultat moglo imati masovne proteste. 

Uticaj na državnu politiku

Funkcionisanje Bosne i Hercegovine počiva na podjeli vlasti između Srba, Bošnjaka i Hrvata. 

Tokom postupka protiv Dodika u protekloj godini, Republika Srpska pojačala je blokade državnih institucija poput onih u Savjetu ministara i parlamenta, s ciljem vršenja pritiska na pravosuđe. 

Bošnjački predstavnici u državnoj koaliciji odgovorili su napuštanjem koalicije, koju su činili zajedno s Dodikovim SNSD-om i hrvatskom strankom HDZ Dragana Čovića, koja je nastavila političku simbiozu sa Dodikom. Od tada, državna vlast postoji samo na papiru. 

Srpsko-hrvatsko partnerstvo ukorijenjeno je u zajedničkom interesu za stvaranje autonomnih etno-nacionalnih jedinica za Srbe i Hrvate unutar BiH, što bi efektivno demontiralo postojeći dejtonski okvir. 

Malo napretka u 30 godina

Kao rezultat toga, tri decenije nakon Dejtona, Bosna se ponovo nalazi na pregovaračkim pozicijama iz 1995. Od Dejtona do danas institucionalne reforme su minimalne, a evropske integracije uglavnom deklarativne, bez suštinskog napretka. 

Ukratko, Bosna i Hercegovina je slabija, polarizovanija i dalje od institucionalne konsolidacije nego u bilo kojem trenutku od potpisivanja sporazuma. 

Aktuelna kriza naglašava slabost političkog sistema, koji je opstao mnogo duže nego što su njegovi arhitekti pretpostavljali, ali ostaje fundamentalno ranjiv na iste pritiske koji su oblikovali njegovo nastajanje. Malo je vjerovatno da će ishod nedjeljnih izbora to promijeniti. 

Ovaj tekst najprije je objavljen na engleskom jeziku.