Bulent Kenes je mislio da neće imati ovozemaljskih briga kada se jednom domogne Švedske. Bivši urednik lista "Today's Zaman" već je bio procesuiran zbog kritiziranja turskog predsjednika, a nakon neuspjelog državnog udara 2016. znao je da će Erdoganov obračun s političkim protivnicima biti žestok. Zato se uspio nekako izvući iz Turske. U Stockholmu je, kaže Kenes za DW, započeo novi život. "Duboko sam uzdahnuo i rekao sebi: Opasnosti je prošla!" Olakšanje je bilo kratkog vijeka.

.U februaru 2022. su švedske vlasti obavijestile Kenesa da turska vlada traži njegovo izručenje, te da će morati pred sudom obrazložiti zašto mu je potrebna zaštita u Švedskoj. Saopštili su mu i da se njegov slučaj razmatra pred Vrhovnim sudom Švedske.

18. maja turska vlada je objavila da će blokirati zahtjev Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, ako ove dvije zemlje ne poduzmu određene aktivnosti, uključujući i izručenje ljudi sa „crne liste", koje Erdogan smatra "teroristima".

Iako je turski predsjednik konačno dopustio dvjema zemljama da započnu proces pristupanja NATO-u potpisivanjem  trilateralnog memoranduma na summitu NATO-a u Madridu u junu, također je istakao da je Švedska obećala isporučiti još 73 lica Turskoj – u suprotnom će joj vrata vojne alijanse ostati zatvorena.

Memorandum o nesporazumu?

U memorandumu nema takve obaveze, a švedska vlada poriče da je rekla  tako nešto. Nije jasno čija su imena mogla biti proslijeđena švedskim vlastima uz zahtjev za isporučenje.

Bulent Kenes je siguran u jedno: kakva god "lista" postojala, on je vrlo vjerojatno na njoj. Guglajući po svom računaru, Kenes brzo pronalazi svoje ime među "osumnjičenicima za terorizam". Kaže da ga je režim u Ankari optužio za toliko zločina, da ih je naprosto nemoguće fizički počiniti. Također negira optužbe da je sljedbenik Fethullaha Gulena, koji živi u SAD-u, a kojeg je Erdogan proglasio teroristom.

Kenes tvrdi da je "samo novinar i akademik" koji se usuđuje biti kritičan, te da nije povezan ni s jednom političkom organizacijom. "Mislim da je bilo nepotrebno da švedska vlada za to pokreće sudski proces. No, on je sada u toku", kaže Kenes.

U normalnim okolnostima on ne bi sumnjao u pozitivan ishod, ali trenutno „nije 100% siguran", budući da je Švedska promijenila svoj stav kada je u pitanju njena tradicionalna neutralnost i želi da se pridruži NATO-u.

Zakonodavac također meta

Kenes nije jedini Turčin u izgnanstvu kojeg more ovakve brige. Amineh Kakabaveh je švedska parlamentarka s kurdsko-iranskim korijenima, koja za DW kaže da je "vrlo vrlo zabrinuta" zbog trenutnog deala koji Švedska pravi s Erdoganom. Ona se boji da će doći do izručenja pojedinaca Tursku, čime će oni biti izloženi situaciji opasnoj po život, unatoč obećanjima švedske vlade da neće promijeniti trenutnu praksu prema azilantima.

Sama Kakabaveh je dugo bila meta Erdoganovih izljeva bijesa. Nazvao ju je "teroristkinjom" zbog njene podrške Kurdima. Kaže da su je posljednjih dana turski mediji pod kontrolom vlade označili članicom Kurdistanske radničke partije-PKK, koju su vlade EU službeno proglasile terorističkom organizacijom. Ona odbacuje ovu optužbu službene Ankare. Istovremeno, turski ambasador u Švedskoj otišao je toliko daleko da je tražio izručenje Same Kakabaveh, iako ona nije Turkinja.

Ova zastupnica kaže da joj telefon neprestano zvoni s pozivima "stotina i stotina" ljudi zabrinutih kako za njenu tako i za svoju vlastitu sigurnost, posebno ako se usude da otputuju izvan Švedske. Ona upozorava da činjenica da se nalazi na jednoj od Erdoganovih listi čini stvar "vrlo opasnom", jer bi je vlade zemalja prijateljski naklonjenih Erdoganu, na osnovu međunarodne potjernice koju je izdala Turska, mogle uhapsiti u inostranstvu.

Prisustvo PKK

Iako se čini da je malo onih koji misle da će Švedska mijenjati svoju velikodušnu politiku azila zbog Erdoganovih zahtjeva, postoji prigovor da bi trilateralnim memorandumom, potpisanim u Madridu, Turska mogla zahtijevati od švedskih vlasti da poduzmu korake koje oni trenutno ne sprovode.

U tački 5 stoji: "Finska i Švedska obavezuju se spriječiti aktivnosti PKK-a,  kao i svih drugih terorističkih organizacija i njihovih produženih ruku ali i aktivnosti pojedinaca ili njihovih mreža povezanih s tim terorističkim organizacijama. Turska, Finska i Švedska dogovorile su se pojačati saradnju u sprječavanju aktivnosti ovih terorističkih skupina." Na vikend-demonstracijama u Stockholmu, kada se i Kakabaveh obratila prisutnima, događaj je bio propraćen mahanjem zastava PKK. 

Analitičar Aras Lindh sa Švedskog instituta za međunarodne odnose pretpostavlja da bi Erdogan mogao odugovlačiti ovaj spor do juna naredne godine dok ne bude reizabran na funkciju predsjednika. "Ovo se vrlo dobro uklapa u turski narativ", objašnjava on. "Mislim da je to pokušaj da se skrene pažnja sa jako visoke inflacije koja otežava ljudima svakodnevni život ali i sa predstojećih predsjedničkih i parlamentarnih izbora na kojima se Erdoganova partija AKP bori za glasove birača.

Aras Lindh dodaje: "Mislim da će Švedska nastaviti obrađivati ​​zahtjeve za izručenje na temelju švedskog zakona i međunarodnog prava. Ne mislim da ćemo vidjeti bilo kakvu promjenu po tom pitanju. Također mislim da Turska to u neku ruku razumije ."

No, na izbore u Turskoj mora se čekati godinu dana. A to je dugo za Švedsku, kada se radi o članstvu u NATO-u.

Kenes se nada da neće morati čekati tako dugo. Očekuje da će do septembra saznati hoće li biti izručen Turskoj ili će se - deportacijom u Tursku - „okončati njegov život, dostojan čovjeka".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu