Znaju ih gotovo svi u četvrti Karlshorst u jugoistočnom Berlinu - napuštene trokatnice s trulim prozorskim okvirima na uglu Andernacher Strasse i Königswinterstrasse te na uglu Ehrenfelsstrasse i Loreleystrasse. Prazne su već 30 godina i ljudi ih jednostavno zovu “ruske kuće”.

Tu su gotovo 50 godina živjele porodice sovjetskih, a kasnije i ruskih oficira. U ljeto 1994. Rusija je povukla svoje posljednje trupe iz Njemačke, uključujući i Berlin. Ali kuće su i dalje u vlasništvu Ruske Federacije.

Danas su ograđene, a ponekad, kažu stanovnici, jedan stariji par koji govori ruski pomete lišće i smeće na tom mjestu. Stanovnici su više puta pozvali berlinske vlasti da učine nešto s ovim praznim zgradama.

S obzirom na veliki nedostatak stanova u Berlinu, pritisak javnosti je sve veći. "Zapravo, trebali biste prisiliti vlasnika, Rusiju, da ovdje učini nešto pozitivno, bilo da ga sruši, izgradi novo ili renovira. Šteta što je ovo mjesto takav trn u oku", rekao je jedan stanovnik u intervjuu za DW.

U pozadini rasprava o zamrznutoj ruskoj imovini, ukrajinska političarka Lilia Usik, članica Zastupničkog doma njemačke savezne zemlje Berlin, sada je predložila da se kuće oduzmu Rusiji i predaju Ukrajini. Ova demokršćanka dolazi iz Donjecke regije, a od 2011. živi u Berlinu. 

Prema njenim informacijama, u “Ruskim kućama” ima najmanje 66 stanova. “Moja inicijativa je da se te kuće, u okviru sankcija, prebace Ukrajini”, kaže ona.

I dodaje: "Ukrajina ih onda može prodati ili vratiti Njemačkoj. Na taj način bi se one mogle ponovno uvesti na tržište nekretnina u Berlinu, gdje vlada kriza."

Kako su kuće došle u rusko vlasništvo?

Karlshorst je mirna i zelena četvrt i popularna je među starijim ljudima i mladim porodicama. Međutim, zbog svoje istorije često je povezuju sa stacioniranjem sovjetskih trupa.

Bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke potpisana je u Karlshorstu 8. i 9. maja 1945. godine, čime je završio Drugi svjetski rat. 4. maja 1945. Crvena armija je preko razglasa naredila ljudima u okrugu da napuste svoje domove u roku od 24 sata.

Istoričar Christoph Meißner objašnjava da je tada 8000 Nijemaca moralo napustiti svoje domove u koje su potom uselili sovjetski oficiri. S vremenom, smanjenjem prisutnosti svojih trupa u Karlshorstu, sovjetske okupacijske vlasti su vratile Nijemcima stambene zgrade. Tek 1994. trupe su konačno napustile teritorij bivšeg DDR-a. 

Ipak kako su te kuće dospjele u rusko vlasništvo? "Paradoks je zašto su te kuće još uvijek u vlasništvu Ruske Federacije", kaže Christoph Meißner, znanstveni suradnik u muzeju Berlin-Karlshorst, gdje je potpisana bezuvjetna kapitulacija.

“Zapravo, povlačenjem sovjetskih, a kasnije i ruskih trupa između 1990. i 1994. sva imovina je prebačena u vlasništvo Savezne Republike Njemačke, odnosno u Savezni ured za imovinu, koji je sada Savezna agencija za nekretnine“, objašnjava Meissner.

On naglašava da nije bilo posebnog dogovora oko prijenosa kuća u Karlshorstu u rusko vlasništvo. Pretpostavlja da su objekte Sovjetskom Savezu mogle predati vlasti DDR-a.

Kako su “ruske kuće” dospjele u rusko vlasništvo, ne zna ni Savezna agencija za nekretnine, koja, između ostalog, upravlja nekretninama u bivšem DDR-u. Vlasti nisu mogle odgovoriti na upit DW-a jesu li neki sporazumi u novijoj istoriji predviđali da se zgrade u Karlshorstu predaju Moskvi.

Što još Rusija posjeduje u Berlinu?

Formalno, Rusija sada ima samo dva objekta u glavnom gradu - zgradu veleposlanstva i "Ruski dom nauke i kulture" u središtu Berlina. Za razliku od "ruskih kuća” u Karlshorstu, oba objekta su diplomatsko vlasništvo.

Ali Christoph Meißner kaže da je Rusija 1994. godine uspjela doći u posjed još jednog objekta - tik do muzeja Berlin-Karlshorst. Tu je nekadašnja pista s hangarom za avione s početka 20. stoljeća. Ali i ovaj ograđeni i videonadzirani prostor već dugi niz godina propada.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu