Cijene nafte su od početka nedjelje značajno porasle. Pri tom niko ne zna šta se zapravo dogodilo u nedjelju i ponedjeljak. Saudijska Arabija je javila u ponedjeljak da je na njena dva tankera izvršena sabotaža i da su oštećena. Međutim, više detalja nisu saopštili. A još u nedjelju su predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštili kako su četiri broda bili meta sabotaže.

Kao mjesto događaja su naveli luku za pretovar u neposrednoj blizini Hormuškog tjesnaca. Navodno su napadnuta dva tankera koja su plovila pod zastavom Saudijske Arabije ali i jedan trgovački brod iz Norveške i jedan brod iz Emirata. Satelitski snimci, u koje je imala uvid agencija dpa, ne pokazuju veću štetu na brodovima.

Napad na snabdijevanje naftom?

SAD su, ne obazirući se na to, upozorile na moguće nove napade kako na civilne teretne brodove tako i na vojne i to kao kao pokušaj da se ugrozi sigurnost međunarodnog snabdijevanja naftom. No, nijedna strana nije navela mogućeg izvršioca ove akcije. Iransko ministarstvo spoljnih poslova je ovaj slučaj nazvalo "zabrinjavajućim i lošim”.

Ova epizoda je pokazala koliko su zemlje koje proizvode naftu, ali i njihovi klijenti širom svijeta osjetljivi na incidente u Hormuškom tjesnacu. Ovaj morski put je jedan od najvažnijih puteva za isporuku nafte. Oko 30 procenata sirove nafte, koja se prevozi brodovima, mora da prođe kroz ovaj tjesnac, podaci su američke službe "Energy Information Administration”. U prvoj polovini prošle godine dnevno je kroz Hormuški tjesnac prolazilo 17,4 miliona barela sirove nafte. Prema podacima analitičara svjetske potrebe za naftom na dnevnom nivou iznose oko 100 miliona barela, što će reći da se kroz ovaj tjesnac preveze skoro jedna petina. Ali, ova ruta nije ništa manje važna i kao ruta za transport tečnog gasa iz Katara. Ovaj emirat je najveći snabdjevač tečnim gasom na svijetu.

Neuralgična ruta

Ova ruta tako povezuje veoma različite sile i igrače u poslovima s naftom poput Saudijske Arabije i Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka. Pri tom Hormuški tjesnac je na svom najužem dijelu širok svega 50 kilometara. Ali, kanal je  širok samo tri kilometra i samim tim se lako kontroliše.

On se uvijek iznova pojavljuje u konfliktnim scenarijima sukobljenih sila u regionu. Šef Generalštaba Irana, Mohamed Nagheri je nedavno upozorio da bi, ukoliko se neprijateljstva "povećaju”, Hormuški tjesnac mogao da bude u potpunosti zatvoren. Mislio je na politiku sankcija SAD prema njegovoj zemlji zbog spora oko nuklearnog programa Irana.

Prema jednom izvještaju novinske agencije Isna, Nagheri je rekao: "Ako naša nafta ne bude mogla da se transportuje Hormuškim tjesnacem, onda to neće ni nafta drugih zemalja.”

Na američkoj strani se u ovom trenutku vide znakovi uznemirenosti: bombareder B-52 premješten je u Katar a nosač aviona Abraham Linkoln je takođe početkom mjeseca poslat u region. Savjetnik za bezbjednost Bijele kuće, Džon Bolton upozorava Iran: "Na svaki napad na interese SAD ili njenih saveznika, odgovoriće se nemilosrdno”.

Zveckanje oružjem s posljedicama

Zabrinjavajuća pozadina: Kongres u Vašingotnu je još prije nekoliko godina oduzeo moć odlučivanja američkom predsjedniku kada su u pitanju ratna dejstva protiv regularnih vojnih snaga Irana, ali ne i kada je u pitanju borba protiv terorista. Tako je proteklog mjeseca američka vlada iransku Revolucinarnu gardu – elitnu jedinicu iranske vojske – proglasila stranom terorističkom organizacijom.

Bilo je to prvi put da SAD regularnu vojnu snagu jedne zemlje stave na listu terorističkih organizacija, na kojoj se na primjer nalaze Al Kaida i Islamska država. Pri tom je Revolucionarna garda u Iranu mnogo važnija vojna sila nego klasična armija.

Već samo zveckanje oružjem u regionu ima posljedice na svjetsku privredu, ocijenio je Vejn Gordon, ekspert za sirovu naftu u UBS-ovoj kćerki firmi. "Sve geopolitičke napetosti koje nisu predviđene, mogle bi da podignu cijenu nafte na 100 dolara po barelu”: A to bi bilo za trećinu više nego početkom ove nedjelje.

ar/hb (ap, rtr, dpa – arhiv)