List „Neue Zürcher Zeitung“ pored ostalog piše:

„Hrvatsku očekuje još mnogo posla na njenom putu ka Evropskoj uniji. To su prije svega dalji napredci u okviru borbe protiv organiziranog kriminala, zatim nemiješanje politike u rad pravosudnih organa te neophodne reforme državne uprave. Ono na čemu Brüssel posebno insistira je to da se još u ovoj godini pod hitno moraju privatizirati brodogradilišta koje subvencionira država. Nakon loših iskustava koje je Evropska unija imala sa Bugarskom i Rumunijom, znatno su povećani uvjeti za pristup kako za Hrvatsku tako i za ostale zemlje zapadnog Balkana“.

Većina Hrvata u BiH posjeduje hrvatske putovnice

„Neue Zürcher Zeitung“ također podsjeća i na izjavu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je na oproštajnom prijemu za strane novinare, pored ostalog, rekao da bi u slučaju referenduma Republike Srpske o njenom odcjepljenju od BiH, Hrvatska mogla vojno intervenirati:

„Srpski političari u BiH i u Srbiji su oštro reagirali na Mesićevu izjavu nazvavši ga huškačem rata. Potom je reagirao i Mesićev ured saopštivši da je predsjednik govorio u kondicionalu te da je time samo želio da ukaže na moguće posljedice dezintegracije BiH“. „Neue Zürcher Zeitung“ tim povodom prenosi riječi hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića koji kaže da njegova zemlja respektira teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Jandroković se distancira od onih Hrvata u BiH koji prema uzoru na Republiku Srpsku traže osnivanje trećeg entiteta. Međutim, većina bosanskih Hrvata posjeduje pasoše, odnosno putovnice Republike Hrvatske i pri tom još može i da glasa na izborima u Hrvatskoj. Jandroković to sporno pravo o glasanju obrazlaže time da je ono upisano u hrvatskom Ustavu“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Turska se za korak osjeća evropskijom

Novine „Der Tagesspiegel“ donose tekst o novom predsjedniku Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. On je turski državljanin i zove se Mevlüt Čavosoglu.

List piše: „Nikada nisam mogao sanjati da ću jednog dana biti na vrhu Vijeća Evrope, koje broji 47 zemalja članica sa ukupno 800 miliona stanovnika, izjavio je duboko dirnut Mevlüt Čavusoglu, novi predsjednik Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope. On je dobio čestitke iz Ankare, koja je, kako su prenijeli svi turski mediji, izrazito ponosna na to što je njihov sugrađanin na čelu tako važne evrospke institucije. Ovom 41. godišnjaku međunarodna politička karijera nije bila nešto što se tek tako podrazumijeva. Još kao dječak pomagao je svom ocu, koji je bio lokalni gradonačelnik, na imanju u Alanji na jugu Turske. Već tada je želio da bude političar. Ali, put je bio dug. Najprije je završio univerzitet u Ankari, potom je dobio američku stipendiju, a zatim i boravak na čuvenoj londonskoj „School of Economics“ zajedno sa današnjim turskim premijerom Erdoganom. Prije devet godina, on je zajedno sa Erdoganom osnovao Partiju za pravdu i razvoj (AKP), koja je na novembarskim izborima 2002. došla na vlast. Čavusoglu postaje poslanik u turskom parlamentu i zastupa izborni okrug u Antaliji. Pored turskog, govori engleski, njemački, japanski, i ruski. Njegov izbor za predsejdnika Parlamentarne skupštine nije samo vrijedan pažnje zbog toga jer je on prvi Turčin na ovako visokoj funkciji u Vijeću Evrope, već i zato što je on bio jedini kandidat. Tako su odlučili klubovi poslanika Paralmentarne sklupštine Vijeća Evrope. Njegovim izborom Turska se za korak osjeća evropskijom, rekao je Čavusoglu turskim novinama „Sabah“. Time je okončana i debata o tome da li Turska pripada Evropi, dodao je Čavusoglu. Ali mnogi u Evropi na to ipak gledaju drugačije. I Čavusoglu kao predstavnik Vijeća Evrope sigurno na mnoge stvari neće moći gledati isto kao i premijer Erdogan, a to su pitanje Kipra ili ljudska prava u Turskoj. Ali, dok ne počne politička svakodnevica Čavusoglu i Turska mogu uživati dugo nedoživljeni osjećaj pripadnosti Evropi“, piše njemački list „Der Tagesspiegel“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose