Francuska uključuje izričit pristanak na spolne odnose u svoj kazneni zakon. Francuski Senat usvojio je prijedlog zakona, čime zemlja pooštrava svoj kazneni zakon o spolnim deliktima.

Zakon konkretno mijenja definiciju spolnih kaznenih djela. Kao spolni napad ubuduće će se smatrati „svaki spolni čin bez pristanka“. Pristanak mora biti, između ostalog, slobodan, konkretan i opoziv. „Pristanak na spolni odnos se ne zaključiti samo ne temelju šutnje ili izostanka reakcije žrtve", stoji u tekstu zakona.

Prije toga je i Nacionalna skupština, kao drugi dom parlamenta, odobrila odgovarajući zakon, pa je time tekst konačno usvojen.

Zakonodavstvo pod utjecajem slučaja Pelicot

Već se duže vrijeme u Francuskojraspravlja o takvoj zakonskoj izmjeni. Suđenje za višestruka silovanja Gisele Pelicot od strane njezina tadašnjeg supruga i brojnih drugih muškaraca ponovno je potaknulo raspravu.

Nekoliko optuženika na sudu je izjavilo da nisu imali dojam da siluju Pelicot. Tvrdili su da se ona samo pretvarala da spava i da se nije opirala. Njezin bivši suprug gotovo joj je deset godina davao lijekove, zlostavljao je i nudio drugim muškarcima za silovanje. Pedeset i jedan muškarac osuđen je u južnoj Francuskoj, većinom zbog teškog silovanja, na kazne od tri do dvadeset godina zatvora.

Slični zakoni u drugim europskim zemljama

Samo 13 država ima zakon prema kojem se silovanje definira kao „spolni odnos bez pristanka“ – što uključuje i slučajeve u kojima su žene ciljano onesposobljene drogom ili alkoholom ili kada se njihovo „ne“ ne poštuje. Među tim zemljama su Danska, Grčka, Švedska i Španjolska.

Njemačka već više od sedam godina u svom kaznenom zakonu ima načelo „Ne znači ne“. Prema tom načelu, svi spolni činovi koji se dogode protiv „prepoznatljive volje druge osobe“ smatraju se silovanjem. Za prekršitelje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Na razini Europske unije, Njemačka je prošle godine blokirala direktivu kojom se pravilo „Samo da znači da“ trebalo uvesti kao europski standard. Objašnjenje tadašnjeg ministra pravosuđa Marca Buschmana (FDP) odnosilo se na koliziju glede kompetencija zakonodavstva članica i samog EU-a.

ARD