Njemačka: Na stotine ljudi zbog vrućine završava u bolnici
16. juli 2024
Ekstremna vrućina je u Njemačkoj sve veći problem za zdravlje stanovništva. Mnogi zbog toga moraju u bolnicu.
Oglas
Zbog ekstremnih vrućina je u periodu od 2002. do 2022. godine u prosjeku oko 1.500 ljudi godišnje moralo biti hospitalizirano u Njemačkoj.U 20 slučajeva vrućina je bila direktan uzrok smrti, saopštio je njemački Savezni zavod za statistiku. U proteklih nekoliko godina su toplotni udari, sunčanice i druga zdravstvena oštećenja uzrokovana vrućinom ili sunčevom svjetlošću doveli u prosjeku do 1.500 bolničkih liječenja godišnje. Ovo proizilazi iz podataka njemačkog Saveznog zavoda za statistiku. "Ekstremna vrućina je i kod nas problem za zdravlje stanovništva", konstatuje se u izvještaju ovog zavoda, koji se pritom osvrće na period od 2002. do 2022. godine.
U tom vremenskom razdoblju je vrućina bila direktan uzrok smrti kod prosječno 20 ljudi godišnje. „Veoma visoke temperature generalno povećavaju smrtnost", kaže se još u izvještaju Saveznog zavoda za statistiku. U mnogim slučajevima kombinacija vrućine i prethodnih bolesti povećava rizik od smrti. Tako su i u prošlosti, u sedmicama obilježenim toplinskim udarima i vrućinom, brojevi smrtnih slučajeva porasli jer vrućina često ima indirektan efekat na smrtnost.
Kako životinje podnose vrućinu?
Ljeto, sunce, vrućina. Ljudi se znoje, neki teško podnose toplinski val. Ali koža štiti ljudski organizam od "pregrijavanja". Kako se životinje štite od vrućine?
Foto: AP
Otporni dromedari
Dromedari su pustinjske životinje i naviknuti su na ekstremne temperature. Čak i na 50 stupnjeva Celzijevih mogu preživjeti dva tjedna bez vode. I onda u jednom “gutljaju” popiju 135 litara. Podnose čak i slanu vodu.
Foto: picture alliance/rtn/F. Gentsch
Dlakava zaštita
Krzno, znamo dobro, štiti od hladnoće. Kod slonova je baš suprotno. Na njihovoj koži i nema baš puno dlaka, a to ih upravo štiti od pregrijavanja, tvrde američki znanstvenici. Preko malobrojnih dlačica slonovi „eksportiraju“ toplinu iz svog tijela.
Foto: picture alliance/dpa/B. Roessler
Hladni tretman
Tapiri obožavaju tropske prašume Južne Amerike. Žive pored rijeka, jezera, močvara. Dobri su plivači i kad temperatura naraste, oni se bace u vodu (tako bježe i od neprijatelja koji nisu tako dobri plivači). U vodi ipak znaju naletjeti i na jednog neprijatelja: krokodila. U zoološkom vrtu im nitko ne prijeti, a uz to uživaju i u masaži vodom…
Foto: picture alliance/rtn/p. becher
Mali zec
Duge uši s relativno malo dlaka zečevima služe kao regulatori topline. Kad je vani toplije, u ušima je više krvi I tako toplina izlazi iz tijela.
Foto: imago
Hladni užitak
Polarni medvjed ovdje uživa u slasnom zalogaju: voću u ledu. Neki drugi žitelji zoološkog vrta tijekom toplih dana na meniju imaju zamrznute sokove ili ribu i meso – izravno iz zamrzivača.
Foto: Picture-Alliance/dpa/P. Steffen
Chill out…
Vjeverice ne mogu pohranjivati vodu u svom tijelu. Tijekom ljeta ih se često može naći u blizini rijeka i jezera. Kad je vruće, najradije se sakriju u hladovinu na nekom drvetu i sve četiri u zrak…
Foto: picture alliance/dpa/F. von Erichsen
Jadne svinje
Za svinje je visoka temperature – stresna situacija. Apetit opada, slabije “nabacuju” kilograme. Kad je vruće, najradije se valjaju u blatu.
Foto: picture alliance/rtn/R. Holschneider
Maskirna uniforma
Kameleoni su majstori prilagođavanja. Zahvaljujući posebnim kožnim ćelijama mogu se prilagoditi svakoj površini na kojoj se nalaze. Ujutro je koža tamna, tako “upiju” najviše sunčevih zraka. Kad je jako vruće, pomaže jedino bijeg u hladovinu.
Foto: picture alliance/blickwinkel/C. Lundqvist
Akrobatske rode
Rode, dobro je poznato, ne koriste kremu za sunčanje. Kako bi svoje duge, tanke noge zaštitile od ekstremne vrućine, rode ih „okreče“ vlastitim izmetom. Tijekom obavljanja nužde, rode ispruže jednu nogu tako da bijeli izmet završi na nozi. U dodatnoj termo-regulaciji pomažu i krila…
Foto: picture alliance/Hinrich Bäsemann
Pseći život
Psi su jako osjetljivi na vrućinu. „Hlade“ se tako da otvore usta, ispruže jezik i proizvode onaj tipični pseći zvuk tijekom čega u jednoj minuti znaju udahnuti i izdahnuti čak 400 puta. Krv iz organa se „pumpa“ na površinu psećeg tijela i tako se regulira temperatura. Nedovoljno vode i hladovine prijetnja je po pseći život. Nikada pse po vrućini ne smijete ostaviti u automobilu.
Foto: picture alliance/dpa Themendienst/M. Scholz
10 slika1 | 10
Od 30 stepeni pa na više
Prema definiciji Njemačke meteorološke službe, vrućina nastupa kada temperature dosegnu 30 stepeni Celzijusa ili više. Kao primjer, statističari navode 2015. godinu, koja je sa prosjekom od 17,6 vrućih dana, bila jedna od vrelijih godina.. Te godine je broj bolničkih liječenja zbog narušavanja zdravlja uzrokovanog vrućinom i sunčevom svjetlošću dostigao brojku od 2.322 slučaja, što je 59 posto više od prosjeka u periodu od 2002. do 2022. godine, zabilježila je statistika. Iste godine, prema statističkim podacima, 60 smrtnih slučajeva bilo je povezano s vrućinom ili sunčevom svjetlošću - tri puta više od prosjeka od 2002. do 2022. godine.
Mnogo vrućih dana imala je i 2019. godina: tada je zabilježeno oko 1.692 slučaja liječenja zbog vrućine i 39 smrtnih slučajeva. Najviše bolničkih liječenja (2.600) i relativno mnogo smrtnih slučajeva (41) zbog vrućine ili sunčeve svjetlosti zabilježeno je 2003. godine. I tada je s prosjekom od 19 dana bilo relativno mnogo vrućih dana. U svojoj studiji, Zavod za statistiku se oslanja na podatke iz bolničke statistike i statistike uzroka smrti, kao i na podatke Njemačke meteorološke službe.