1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Mediji

Sve više novinara ciljano ubijeno

Sella Oneko | Lisa Hänel
29. decembar 2020

Najmanje 50 novinarki i novinara je 2020. diljem svijeta stradalo u okolnostima izravno povezanima s poslom. "Reporteri bez granica" su zabrinut zbog toga što se ciljano ubija ljude koji rade u medijima.

Sahrana meksičkog novinara Riosa Vazqueza
Sahrana meksičkog novinara Riosa VazquezaFoto: Felix Marquez/AP/dpa/picture alliance

Bio je to samo kratki video-razgovor putem Zooma, ai Najib Sharifi, voditelj "Afghan Journalists Safety Comitee-a", afanistanske nevladine organizacije za zaštitu novinara, djeluje iscrpljeno. Kaže da su protekli tjedni bili naporni. "Mislim da nikad ranije stanje nije bilo tako zastrašujuće kao što je sada. Jer, čini se kao da su sve novinarke i novinari u opasnosti", kaže Sharifi. "U samo šest tjedana smo izgubili četiri novinarke i novinara."

Sharifi nije jedini koji strahuje. 2020. je bila smrtonosna godina za novinarke i novinare na čitavom svijetu, kako je to zaključila organizacija "Reporteri bez granica" u svojoj godišnjoj bilanci. Već sredinom prosinca su "Reporteri bez granica" u prvom dijelu godišnje bilance izvještavali o uhićenim, otetim i nestalim novinarkama i novinarima. U drugom dijelu bilance je riječ o ubijenim medijskim uposlenicima. 

S oko 50 ubijenih novinarki i novinara je brojka nešto manja nego prije godinu dana, ali "Reporteri bez granica" su prije svega zabrinuti zbog ciljanih ubojstava. Primjerice, u studenom je u Afganistanu u bombaškom napadu na njegov automobil stradao novinar Mohammad Alijas Daji s radija Asadi, afganistanskog programa američkog radija Slobodna Evropa. 

Prije otprilike dva tjedna je, također u Afganistanu, ciljano ubijena novinarka Malala Maiwand koja se također zalagala za bolju zaštitu žena koje rade u medijima. Maiwand je bila jedna od dvije novinarke koje su ubijene 2020. godine. A smaknućem Ruhollaha Zama u Iranu 12. prosinca je prvi put u proteklih 30 godina izvršena smrtna kazna nad jednim novinarom.

Malala MaiwandFoto: Rat der Friedensgespräche Afghanistan

Broj ciljano ubijenih novinarki i novinara je zastrašujuće visok: 2020. je 42 njih ciljano ubijeno. To je više od 20 posto više nego 2019. godine.

Tobožnji mir

Pritom nije više samo riječ o ratnim i kriznim područjima u kojima novinari umiru. 2020. je skoro sedam od deset (68 posto) novinarki i novinara stradalo u zemljama u kojima službeno vlada mir. Usporedbe radi: 2016. ih je bilo 40 posto. U te zemlje spadaju na primjer Meksiko i Indija, dvije od pet najopasnijih zemalja za novinarke i novinare. U objema zemljama su 2020. zabilježena okrutna ubojstva. Novinari su živi spaljeni, raskomadani i glave su im odrubljene. 

Mnogi koji su ubijeni su obavljali istraživački rad, radili na osjetljivim temama poput korupcije i organiziranog kriminala. Ali i rad na temama koje se tiču zaštite okoliša poput ilegalnog rudarstva su novinarke i novinare dovele u opasnost. No često ubojstva nad njima ostaju nekažnjena. Na primjer u Hondurasu su ubijena trojica novinara, a ni u jednom slučaju nisu pokrenute ozbiljne istrage, kako navode "Reporteri bez granica".

Ruhollah ZamFoto: Ali Shirband/Mizan News Agency/picture alliance/dpa

"U previše zemalja je za novinarke i novinare opasno po život izvještavati o korupciji, mafiji ili uništenju okoliša", kaže Michael Rediske iz "Reportera bez granica". "U zemljama poput Meksika, Iraka ili Pakistana moćni kriminalci, ekstremistične skupine a dijelom i korumpirane političarke i političari još uvijek računaju s tim da će za takvi zločine proći nekažnjeno. Svako ubojstvo jedne novinarke ili novinara je napad na pravo svih ljudi da se informiraju slobodno i neovisno."

Za Najiba Sharifija iz "Afghan Journalists Committee-a" i njegove kolegice i kolege je veliki problem što često ne mogu imenovati počinitelje. U prošlosti su, kaže on, uvijek iznova iza tih napada stajali talibani ili takozvana "Islamska država" (IS). Nakon mirovnih pregovora talibani se uglavnom distanciraju od napada. "IS je preuzeo odgovornost za nekoliko zločina, ali je to sve vrlo nejasno", kaže Sharifi.

Korona kao dodatna opasnost

Ove godine se pojavila dodatna opasnost za novinarke i novinare diljem svijeta: koronavirus. Već u prvom dijelu svoje godišnje bilance su "Reporteri bez granica" uputili na slučajeve u kojima su novinarke i novinari uhićeni zbog kritičnog izvještavanja o korona-mjerama. Neke od njih je zatvor stajao života.

Meksiko zbog kriminala važi kao jedna od najopasnijih zemalja za novinarke i novinare, usto je dodatna opasnost 2020. bila koronaFoto: picture-alliance/dpa/El Universal

Diljem svijeta je usto na stotine novinarki i novinara umrlo nakon što su oboljeli od Covida-19, ali se ne može nedvojbeno dokazati jesu li se zarazili u privatnom okruženju ili tijekom obavljanja posla. U tri slučaja, međutim, "Reporteri bez granica" polaze od toga da je "prilično sigurno" da su dotični novinari umrli zbog toga što su zbog svoga posla bili uhićeni te su se navodno u zatvoru zarazili koronom. Riječ je, između ostalog, o Mohamedu Moniru koji je u Egiptu bio u zatvoru i o Salehu al-Shehiju koji je u Saudijskoj Arabiji radio za dnevne novine Al Watan.

Obojica su, kako navode "Reporteri bez granica", kratko prije smrti neočekivano i u velikoj brzini pušteni iz zatvora. Monir je prije puštanja iz zatvora bio testiran pozitivno na koronavirus. Al-Shehijevo zdravstveno stanje se bilo pogoršalo, te je nekoliko dana proveo na intenzivnoj njezi u bolnici. Je li doista umro od Covida-19 nije sasvim sigurno. Lokalni mediji polaze od tih informacija, mada za njih nema sigurne potvrde, navode "Reporteri bez granica", jer prema riječima te organizacije, saudijske vlasti odbijaju pružiti tražene informacije.

Progonjeni novinari u Crnoj Gori

05:00

This browser does not support the video element.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka