Mjere poduzete u martu u cilju suzbijanja koronavirusa teško su pogodile njemačku ekonomiju: prodavnice, hoteli, restorani i fabrike  morali su biti zatvorenia sve manifestacije otkazane. Kao rezultat toga, bruto domaći proizvod je od januara do marta 2020-te opao za 2,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

"Ovo je bio najveći privredni pad od globalne financijske i ekonomske krize 2008/2009. i drugi od ujedinjenja Njemačke", saopšteno je u ponedjeljak iz Saveznog zavoda za statistiku, čime je potvrđena početna procjena data sredinom maja. Povrh svega, zabilježen je i pad privatne potrošnje od 3,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je uz pad ulaganja u sredstva za proizvodnju i opremu od 6,9 posto uzrokovalo ekonomski sunovrat.

Vanjska trgovina također je teško pogođena, što je ozbiljno zakočilo ekonomiju. Izvoz je smanjenza 3,1 posto, a uvoz za  1,6 posto. Investicije u građevinarstvu posebno su pogurale privredu u prvom kvartalu i na kraju 2019. godine, zabilježivši porast od 4,1 posto. Međutim, građevinarstvo sada osjeća posljedice korona krize i nedavno je značajno smanjilo svoje prognoze za 2020. godinu.
 

Budući da su stroge mjere suzbijanja korona virusa započele tek sredinom marta, lockdown će vjerojatno usporiti ekonomiju znatno više u tekućem drugom kvartalu nego što je to bio slučaj na početku godine. Njemačka vlada očekuje ove godine najgoru recesiju od kraja 2. svjetskog rata do danas: bruto domaći proizvod mogao bi pasti za 6,3 posto. Ali prizemljenje Njemačke bi moglo biti puno nježnije od onog sa kojim se suočavaju ostale države eurozone, poput Francuske i Italije.

Svjetlo na kraju tunela

Koliko god brojke bile drastične, raspoloženje u njemačkim menadžerskim krugovima u maju je pomalo poraslo. Vlada u Berlinu i savezne države započele su sa ublažavanjem strogih mjera protiv korone. "To daje tračak nade", rekao je predsjednik Ifo-a Clemens Fuest. Raspoloženje se donekle poboljšalo nakon " prethodnih  katastrofalnih mjeseci" totalnog zastoja.

U aprilu je najvažniji barometar njemačke privrede -  Ifo-indeks poslovne klime - pao na rekordno nisku razinu, da bi u maju porastao na 79,5 bodova (sa 74,2 boda u aprilu). To je u ponedjeljak objavio minhenski institut Ifo.

U proizvodnom sektoru barometar se značajno povećao - ali samo zbog znatno poboljšanih očekivanja. "Ali, industrijska preduzeća su još uvijek daleko od optimizma", naglasio je Fuest. "Oni su trenutnu situaciju ocijenili znatno lošijom." U sektoru usluga, nakon rekordno niskog nivoa u aprilu, primjetan je i trend rasta. "Ipak, pesimizam i dalje preovladava", rekao je predsjednik Ifo. I u sektoru

trgovine i građevinarstva popravilo se raspoloženje.

Stručnjaci vide samo "znakove života"ali ništa više
 

"Kompanije ponovo pokazuju znakove života, ali o vitalnosti ne može biti ni govora", kaže Thomas Gitzel, glavni ekonomist VP banke. "Njemačka ekonomija neće tako brzo doseći rast na kojem je bila posljednjih godina." Gitzel vjeruje da će proći puno vremena prije nego što proradi kao što je radila prije krize.

Stručnjak DekaBank Andreas Scheuerle ne vidi da je ekonomija prošla ono najgore. "Još uvijek postoji neizvjesnost hoće li se korona vratiti u drugom talasu."

Uwe Burkert, glavni ekonomista LBBW-a, također smatra da je prerano za optimizam. "Samo podsjećam do kakvih je razornih posljedica došlo na na tržištu rada. Ako ništa, postigli smo neku vrstu stabilne bočne pozicije, tako da bi sada mjere oživljavanja ekonomije mogle voditi do ozbiljnijeg poboljšanja."

Poslovna klima Ifo temelji se na oko 9.000 mjesečnih izvještaja kompanija iz proizvodnog, uslužnog, maloprodajnog i građevinskog sektora. Od kompanija se traži da ocijene trenutnu poslovnu situaciju i podijele svoja očekivanja u narednih šest mjeseci. Svoju situaciju možete tako označiti kao „dobru“, „zadovoljavajuću“ ili „lošu“, a svoja poslovna očekivanja u narednih šest mjeseci kao „povoljna", „ista odnosno konstantna" ili „manje povoljna".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android