Američki predsjednik Joe Biden najavio je u ponedjeljak (20.2.2023.), tokom svoje kratke posjete Kijevu, da će narednih dana dati zeleno svjetlo za daljnje isporuke oružja Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona američkih dolara. Konkretno, radi se o artiljerijskoj municiji i daljim isporukama haubica i oklopnih raketnih bacača tipa Javelin, koji se lansiraju s ramena. Ova najava pomoći tokom simbolične Bidenove posjete neposredno pred godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu uklapa se u ekspertizu finansijske pomoći Ukrajini Instituta za svjetsku privredu (IfW), koji je sada aktuelizirao svoju analizu.

„Amerikanci diktiraju tempo kada je u pitanju podrška Ukrajini", kaže ekonomista Christoph Trebesch iz IfW-a, koji vodi "Ukraine Support Tracker" („Praćenje podrške za Ukrajinu"). On kaže kako je "oklijevanje Evropljana u pružanju finansijske pomoći u prvoj godini rata izuzetan fenomen, tim prije što su se finansijska sredstva mogla brzo mobilisati". On prvenstveno misli na finansijske uplate država EU namijenjene ukrajinskom budžetu, posebno imajući u vidu činjenicu da je ukrajinska ekonomska proizvodnja pala za oko 40 posto u jeku ruskog agresorskog rata.

S jedne strane, ekonomisti IfW-a su izračunali direktnu finansijsku i humanitarnu pomoć koristeći javno dostupne izvore, a s druge strane  troškove oružja isporučenog Ukrajini. Isporuke iz vojnih zaliha recimo njemačkog Bundeswehra oslanjanju se na tržišne cijene i kompletno su izlistane od strane IfW-a.

Bilateralna njemačka pomoć u visini (iznosu) popusta na tenkove

Prema navodima Instituta za svjetsku privredu, SAD su od posljednjeg aktueliziranja stanja od strane "Ukraine Support Tracker" u decembru, pristankom na odvezivanje paketa u iznosu od 37 milijardi eura" ponovo pretekle EU i njene članice. Isporučena i najavljena američka pomoć tako iznosi 73,1 milijardu eura u odnosu na 54,9 milijardi eura pomoći Evropske unije. U međuvremenu Ukrajini je isporučena ili obećana pomoć od preko 128 milijardi eura. SAD daje dvostruko više od EU u cjelini, a nakon Amerikanaca slijede Velika Britanija i Njemačka.

Po prvi put je ekonomista IfW-a Trebesch sa svojim timom doveo pomoć Ukrajini u relaciju sa drugim rashodima s kojim se suočilo više od 50 država koje podržavaju "Ukrajinsku kontakt grupu" sa SAD na čelu. "Sve u svemu, finansijska pomoć Ukrajini je samo djelić onoga što ove vlade troše na ublažavanje krize u svojoj zemlji", kaže se u analizi. "Samo Njemačka je najavila više od 250 milijardi eura subvencija od januara 2022. kako bi ublažila rast cijena energije za potrošače i kompanije."

Bilateralna pomoć Njemačke Ukrajini sada iznosi 6,15 milijardi eura. Nasuprot tome, savezna vlada je potrošila 5,65 milijardi eura samo na tzv. „rabat na točenje goriva" i na „mjesečnu željezničku kartu od 9-eura" u domenu regionalnog saobraćaja. S ove dvije mjere, njemačka vlada je prošlog ljeta ublažila cjenovni šok za potrošače uzrokovan eksplodirajućim cijenama roba do koji je došlo nakon početka ruske invazije  na Ukrajinu 24. februara.

Istraživači nisu uzeli u obzir isporuke zapadnih borbenih tenkova Ukrajini, kao što je Leopard 2, što je najavljeno za mart. Razlog je nejasan pristanak na isporuku ovog oružja od strane onih evropskih zemalja, koje u svom arsenalu imaju glavni borbeni tenk njemačke proizvodnje. Međutim, dio pregleda troškova uključuje 100 miliona dolara za obuku ukrajinskih pilota na zapadnim borbenim avionima, koje je Predstavnički dom SAD odobrio prošlog ljeta.

Njemačka: Tri puta više sredstava za oslobađanje Kuvajta

Po prvi put, istraživači IfW-a takođe upoređuju troškove pomoći Ukrajini u prvoj godini rata sa izdacima Zapada u drugim ratovima. U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), Njemačka je potrošila "tri puta više novca za odbranu Kuvajta" tokom Zaljevskog rata 1990/91, kada je Irak napao susjedni Kuvajt. U to vrijeme, ovaj novac se direktno prebacivao SAD-u. Njemačka nije direktno učestvovala u "Operaciji Pustinjska oluja" kojom je američka vojska oslobodila napadnutu zaljevsku državu. Američka vlada je na vojnu intervenciju potrošila skoro 1 posto od svog BDP-a, u poređenju sa manje od 0,4 posto koliko do sada iznosi pomoć Ukrajini.

Godišnja američka vojna potrošnja u Afganistanu od 2001. do 2010. također je bila tri puta veća od izdataka Washingtona na odbranu Ukrajine u prvoj godini od početka ruskog napada. Međutim, za razliku od Ukrajine, SAD su poslale i kopnene trupe u Afganistan i Bliski istok i o njima su se morale brinuti godinama.

Ekonomisti iz Kiela takođe mogu dokazati da su isporuke i odobravanje pomoći Ukrajini prvobitno propale prošlog juna: sa više od 20 milijardi eura u maju na pet milijardi eura u junu.

Visok nivo pomoći ponovo je dostignut tek u novembru i to nakon uspješne akcije ukrajinske vojske i oslobođanja teritorija na istoku i jugu zemlje. Najprije je odobrena finansijska pomoći EU za Ukrajinu 2023., a zatim i opsežan američki vojni paket, kojim je Predstavnički dom američkog Kongresa proslijedio 37 milijardi eura vojne pomoći prošlog decembra. Vjerovatno je to paket pomoći iz kojeg je američki predsjednik Bajden odobrio 500 miliona eura za isporuku oružja Kijevu tokom svoje posjete glavnom gradu Ukrajine početkom sedmice - povezanu sa izjavom da je američka podrška Ukrajini "nepokolebljiva".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu