"Igra prijestolja" u EU - tako mnogi pregovarači trenutno nazivaju borbu za vlast za narednih pet godina. Ovih dana ta borba doživljava svoj vrhunac. Novokonstituirani parlament danas (16.07.) počinje s izborom vlastitog vodstva. Još jedan mandat za Robertu Metsolu, još uvijek aktuelnu predsjednicu Evropskog parlamenta, slovi kao izvjestan.

Iz Njemačkogugla za jedno od 14 potpredsjedničkih mjesta najizglednije su političarka Kršćansko-demokratske unije (CDU) Sabine Verheyen i ponovno Katarinu Barley (SPD), koja je predvodila SPD kao glavna kandidatkinja na europskim izborima.

Biti će zanimljivo vidjeti hoće li i ko iz redova desnih frakcija ubuduće predstavljati parlament. Postavlja se krucijalno pitanje: treba li na mjesto zamjenika doći osoba koja je u predizbornoj kampanji zagovarala slabljenje institucija EU.

Bez odluke protiv konzervativnog centra

“Savez centra” ima veliku većinu u parlamentu i moć da određuje stvari. Nijedna odluka u Europskom parlamentu ne može biti donesena protiv zajedničke volje demokršćana, socijaldemokrata i liberala. Zajedno imaju više od 400 zastupnika - novi saziv parlament ima ukupno 705 zastupnika.

Međutim, oni ne čine koaliciju koja bi bila uporediva sa njemačkom vladajućom koalicijom, već jednostavno "platformu" koja se slaže oko zajedničkih osnovnih načela. Taj bi savez trebao osigurati i potrebne glasove za reizbor Ursule von der Leyen na čelo Europske komisije. 

No, onih koji će glasati drugačije na tajnim izborima za predsjednika Komisije u četvrtak bi moglo biti, kao i oko drugih kontroverznih tema u budućnosti. Mnoge europske socijaldemokrate, koji su ubjedljivo druga najveća grupacija u Parlamentu, žele nastaviti dosljedno provoditi klimatske ciljeve Green Deala, dok su oslabljeni liberali u Europi vrlo šarolika grupa.

Utjecaj Zelenih sve slabiji

S vremena na vrijeme, europski Zeleni također bi mogli biti dio labavog Saveza centar. Oni bi također mogli osigurati odlučujući "tampon za glasanje" kada je riječ o izboru Von der Leyen. Stoga im se s jedne strane EPP udvara, ali s druge strane i drži na distanci. Ne žele davati previše obećanja Zelenim, koji su gubitnici izbora, kada je riječ o klimatskoj politici i "Green Dealu".

Grupacija europske ljevice, koja se vraća u parlament nešto jača, vjerojatno neće igrati ulogu u svim ovim razmatranjima.

To u suštini znači slijedeće: “Jak centar” sada se nalazi nešto više desno nego u proteklih pet godina. U prošlom zakonodavnom periodu odluke je donosila lijevo-liberalna, progresivna većina. To se sada više neće dogoditi.

Projekt kao što je EU Supply Chain Act vjerojatno više ne bi imao šanse u novom, konzervativnijem sastavu. Isto tako i rezolucija poput poziva na temeljno pravo na pobačaj u EU-u, koja je usvojena u aprilu. 

Nove frakcije na desnici

Hoće li svi novi zastupnici odmah naći svoja mjesta na ojačanom desnom krilu parlamenta? U okviru frakcija se u svakom slučaju puno toga događa: nedavno se pojavila oko mađarskog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz nedavno se pojavila sasvim nova frakcija „Patrioti za Europu“. Među njima su austrijski FPÖ, radikalni belgijski Vlaams Belang i stranka nizozemskog desničarskog populiste Geerta Wildersa. Tu su i dominantne stranke iz bivše frakcije “Identitet i demokracija”, poput talijanske Lege i desničarskog nacionalnog Rassemblement Nationale iz Francuske.

Njihov stranački čelnik Jordan Bardella trebao bi voditi novu frakciju koja je barem brojčano jača od EKR-a. Ova desno-konzervativna frakcija oko "Fratelli d'Italia" talijanske premijerke Giorgie Meloni i desno-konzervativnog PiS-a iz Poljske najbliža je polugama vlasti. Ona ofanzivno traži pozicije u novom sazivu parlamenta.

Postoji suglasnost između frakcija kada je riječ o smanjenju ovlasti Bruxellesa, traženju više ovlasti za nacionalne države i borbi protiv zakona o klimi "Green Deal".

No, velike su razlike u migracijskoj politici – posebice kada je riječ o raspodjeli izbjeglica u Europi te u odnosu prema ratu u Ukrajini. Linija podjele između prijatelja Rusije i pristaša Kijeva jasno se proteže između frakcija.

A Alternativa za Njemačku?

Teško je točno vidjeti koju liniju zastupa desničarski ekstremistički savez "Europe Sovereign Nations", koji je nedavno osnovala  Alternativa za Njemačku (AfD). Mnogi u Bruxellesu govore o "desničarskom ekstremističkom ostatku" s anti-EU populistima i dokazanim poricateljem Holokausta kao i antisemitima.

Ostaje za vidjeti koliko će provokacije, blokade i drugačija kultura nacionalista oblikovati Europski parlament. Tri desničarske frakcije nemaju zajedničku jedinstvenu moć odlučivanja. No, mnogima očito nedostaje volje za oblikovanjem stvari i sposobnosti za kompromis.

Sve u svemu, novoizabrani članovi Europskog parlamenta, koji se ponekad percipiraju kao prilično nemoćni, trenutno imaju moć imenovati vodstvo EU ili eventualno gurnuti EU u haos kada je riječ o tome. Ako Ursula von der Leyen ne dobije potreban 361 glas u prvom i jedinom krugu glasanja, 27 šefova država i vlada moralo bi na ljeto početi tražiti novog kandidata koji bi mogao dobiti većinu glasova. 

Samo nekoliko dana uoči glasanja o vodećoj poziciji Europske komisije njena aktualna predsjednica Ursula von der Leyen reagirala je bojkotom na posljednje poteze mađarskog premijera Viktora Orbana, čija zemlja trenutno predsjedava Vijećem EU. On je najavila kako na sastancima, koji se održavaju pod mađarskim predsjedavanjem, više neće učestvovati povjerenici EU, već samo visokorangirani službenici. Razlog za to, kako je saopćila, su „jednostrane akcije mađarskog premijera Viktora Orbana u vezi sa politikom prema Ukrajini“.

Pozadina odluke von der Leyen je Orbanova posjeta najprije Ukrajini, onda Rusiji, potom i Kinigdje je, kako je saopćila Budimpešta, razgovarao o mirovnom rješenju za rat u Ukrajini. Orban ova putovanja nije usaglasio sa EU.

Mađarska vlada ogorčeno je reagirala na odluku von der Leyen. "Europska komisija ne može birati institucije i ministre s kojima želi surađivati. Jesu li sada sve odluke Komisije temeljene na političkim razlozima?", napisao je mađarski ministar za pitanja EU Janos Boka na platformi X.

priredila: Zorica Ilić (izvor: tagesschau)

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu