Prvo se s iznenađenjem protrljaju oči i ugleda sljedeće: glasni protesti na ulicama Teherana - pored, skoro ravnodušno, stoje teško naoružane snage sigurnosti. Potom dolazi do juriša na britansku ambasadu - a policija posmatra.

Poznate su i drugačije slike. Prilikom masovnih demonstracija nakon iranskih predsjedničkih izbora 2009. godine snage sigurnosti su se nemilosrdnom žestinom obračunale sa demonstrantima. Hiljade ljudi je uhapšeno, svako okupljanje u kojem je bilo više od deset ljudi je zabranjeno. Brojni opozicionari do danas sjede u zatvorima.

Borba za poene na domaćem terenu

Sada se dakle ponovo demonstrira, ali ovaj put sa drugim predznakom. Navodni studenti su skandirali parole koje tačno odgovaraju u koncept spornog predsjednika. Ahmadinedžad je sedmicama u borbi za vlast sa vjerskim krilom u zemlji. Međunarodne kritike zbog svoje atomske politike i oštre sankcije on vješto koristi kako bi prikupio poene na unutarpolitičkom terenu.

Nuklearna politika je jedna od rijetkih tema gdje brojni Iranci i dalje stoje na strani svog predsjednika. U unutarpolitičkom smislu bi Ahmadinedžadova pozicija zahvaljujući spektakularnim akcijama, kao što je napad na britansku ambasadu, mogla biti ojačana.

Bila bi to opasna igra. Posljednji izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju je potvrdio da je Iran u najmanju ruku pokušao doći u posjed nuklearnog naoružanja. Od tada je situacija zapaljiva. Izrael neskriveno prijeti vojnim napadom na iranska nuklearna postrojenja. Pooštravanje međunarodnih sankcija je neizbježno.

Predsjednik Ahmadinedžad na to reagira onako kako to čini godinama: On prijeti protunapadima, polemizira sa Zapadom i signalizira da će manje surađivati sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Napušten pregovarački teren?

Iako sada iranski ministar vanjskih poslova najavljuje obračun sa demonstrantima, to je malo vjerodostojno. Parlament u Teheranu je naime već donio odluku o tome da odnose sa Velikom Britanijom spusti na niži nivo. Sada je sam London povukao svoje diplomate iz Teherana, s druge strane je isto učinio i Iran sa svojim diplomatama u Velikoj Britaniji. U međuvremenu je i Njemačka povukla svog ambasadora iz Teherana.

Izvještaji o eksplozijama u blizini iranskih nukleranih postrojenja posljednjih sedmica privlače pažnju. U izraelskim medijima se otvoreno diskutira o tome da li iza tih misterioznih napada stoji izraelska tajna služba.  

Ako je to tačno onda je sukob oko iranskog nuklearnog programa napustio pregovarački teren. Napadom na britansku ambasadu u Teheranu stanje se dalje zaoštrava i to sa nesagledivim konsekvencama.

Autorica: Sybille Golte; adaptirala: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić