Nakon što je Aja Sofija još sredinom jula pretvorena u džamiju, na nišanu turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana sada je još jedna nekadašnja crkva. Prema dekretu, koji je prošle sedmice objavila predsjednička palata, muslimanske molitve uskoro će se održavati i u muzeju Hora.

Osim toga, u istanbulskoj četvrti Fatih će jedna sakralna građevina biti dodijeljena Dijanetu, turskom zavodu za religijska pitanja.

Muzej Hora ima sličnu istoriju kao Aja Sofija, koja je dio Uneskove kulturne baštine. Vizantinci su u šestom vijeku podigli crkvu koja je 1511. pod vezirom Atikom Ali Pašom pretvorena u džamiju. Nakon osnivanja Republike, džamija je 1945. pretvorena u muzej.

Nekadašnja Crkva Hrista Spasitelja, poznatija kratko kao Hora, poznata je po brojnim dobro očuvanim freskama i mozaicima. Društvenim mrežama kruže snimci dugih redova za posjetu muzeju – očito mnogi žele da iskoriste posljednju priliku, prije nego što i ovdje nastane džamija. Strahuje se da će ikone biti prekrivene zavjesama i da javnost više neće moći da ih vidi.

Istoričarka i novinarka Ajše Čavdar u svemu vidi politički manevar. „Erdogan i njegov tim su prošle godine izgubili gradske izbore u Istanbulu. Sada se trude da na druge načine ostavljaju tragove u gradu."

Ona misli da će za iduću vlast, poslije Erdoganove ere, biti veliki problem da poništi sadašnje korake ka islamizaciji zemlje.

Istorija u službi politike

Otuđenje Hore otvara novi jaz u Turskoj. Predstavnici pravoslavne zajednice i vaseljenski patrijarh Vartolomej bili su striktno protiv pretvaranja Aje Sofije u džamiju. Negativne reakcije stižu i u slučaju Hore.

„U jednoj prijestolnici kulture kakva je Istanbul nikada ne bi trebalo dovoditi u pitanje mnogovrsnost kultura", kaže nam Laki Vignas, predsjednik Udruženja grčkih fondacija u Istanbulu.

Vignas smatra da će nepopustljivost turskih vlasti dodatno otuđiti manjine u zemlji. Sve je više mladih koji zbog toga napuštaju Tursku. „U proteklih petnaest godina su se mnogi ljudi iz Grčke skućili u našem gradu. Integrisali su se, doprinijeli zajednici. Zabrinut sam jer sada razmišljaju da se vrate."

Istoričar umjetnosti Osman Erden smatra da planovi turskih vlasti ugrožavaju metropolu na Bosforu. Kaže, i Aja Sofija i Hora su svojevremeno proglašene muzejima upravo kako bi se prihvatila raznovrsna istorija grada. „Namjera nije bila da se udari na Osmansko carstvo ili islam", kaže on.

Sada se, dodaje, istorija upreže u političke svrhe.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android