Kada će i kako zrakoplovi moći letjeti klimatski neutralno i bez kondenzacijskih tragova? Kako izgleda rover (vozilo za svemirska istraživanja) kojim europski svemirski istraživači planiraju 2028. godine izbušiti rupu duboku dva metra na Marsovu mjesecu Fobosu? Na takva se pitanja pružaju odgovori na Međunarodnoj izložbi zrakoplovstva i svemirske tehnologije (ILA), jednom od najvećih sajmova te vrste u Europi. Ona se održava od 10. do 14. lipnja u Berlinu.

Na ILA-i se gotovo i ne osjeća kriza kroz koja je snašla civilno zrakoplovstvo zbog rata s Iranom. Naime, diljem svijeta se govori o visokim cijenama nafte i nestašici kerozina. Cijene avionskih karata rastu, a letovi se otkazuju. Organizatori sajma, međutim, slave „ILA-u rekorda", kako je na otvaranju izjavio Michael Schöllhorn, predsjednik Saveza njemačke zrakoplovne i svemirske industrije.

Dok je 2024. godine sudjelovalo 600 izlagača iz 31 zemlje, ove ih je godine više od 750 iz 37 država. Izložbeni prostori iz svih dvorana su „rezervirani još od studenoga", rekao je Schöllhorn.

Izviđački dronovi koji stanu u kutijicu oko vrata

U središtu pozornosti nalazi se obrambena industrija. Svijet se ubrzano naoružava, a u vrijeme ratova i globalnih prijetnji ova industrija posluje bolje nego ikada. Poseban naglasak stavljen je na bespilotne sustave, osobito dronove. Ono što je nekoć bilo hobi i zabava, danas je industrija vrijedna milijarde eura.

U takozvanom „Drone Cageu", kavezu okruženom mrežama, vojnik Bundeswehra upravlja sićušnim izviđačkim dronom nazvanim Black Hornet 4. Dron snima vrlo kvalitetne slike i može otkrivati izvore topline na tlu. Toliko je malen da nakon demonstracije nestaje u kutijici koju pilot nosi oko vrata.

Znatan naglasak na borbenu primjenu stavljen je na veći dron koji predstavlja njemačko-ukrajinsko zajedničko poduzeće Quantum Frontline Industries. Taj model može letjeti do 20 kilometara i nositi teret težak do četiri kilograma. Bacanje eksploziva prikazuje se pomoću plastičnih imitacija. Vidljivo je da su u njegov razvoj ugrađena iskustva iz ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Visokotehnološka tvrtka Quantum Systems iz Münchena, koja je osnovana 2015. godine, igra važnu ulogu u podršci ukrajinskim oružanim snagama.

Promjene u obrambenom sektoru jasno su vidljive i na ILA-i: mlade i agilne tvrtke često prednjače u razvoju dronova i primjeni umjetne inteligencije te su vrlo zastupljene na sajmu. Obrambene razvojne tvrtke (start up) Helsing i Stark Defense već su dobili velike narudžbe Bundeswehra za jednokratne borbene dronove, tzv. „lutajuće streljivo" (loitering munition). Ove tvrtke na sajmu promoviraju dodatne bespilotne sustave s autonomnim funkcijama, koji će vjerojatno igrati sve veću ulogu u budućim ratnim scenarijima.

I civilne tvrtke žele dio kolača

Zbog umnogome povišenog njemačkog obrambenog proračuna –oji bi ove godine trebao dosegnuti 108 milijardi eura –a ovogodišnjoj ILA-i vlada prava zlatna groznica. I tvrtke iz potpuno drugih gospodarskih sektora žele dio velikog kolača, odnosno dio obilnih sredstava namijenjenih obrani.

Među njima je i tradicionalna tvrtka Heidelberger Druck čija je osnovna djelatnost proizvodnja tiskarskih strojeva, a koja sada preko svoje podružnice nudi sustave za obranu od dronova. „Tražimo drugi oslonac poslovanja jer je klasično tržište tiskarskih strojeva izloženo konjunkturnim nestabilnostima", rekao je za DW Matthias Rößling, voditelj pogona te tvrtke u Brandenburgu na rijeci Haveli. On pojašnjava da je obrambeno tržište u mnogim  područjima „još uvijek nedovoljno iskorišteno."

Veliki interes na sajmu vlada i za izložbeni prostor tvrtke Diehl Defence koja predstavlja novu verziju svog sustava protuzračne obrane „Iris-T". Taj sustav ne koristi samo Bundeswehr nego je vrlo tražen i na međunarodnom tržištu. Narudžbi imaju napretek, kažu iz ove tvrtke, i navode kako planiraju uložiti i do 1,5 milijardi eura u izgradnju proizvodnih lokacija, nove proizvodne hale i strojeve.

Ovo pokazuje da je protuzračna obrana ponovno postala iznimno važna, jer je riječ o zaštiti vlastitog teritorija, civilnog stanovništva i kritične infrastrukture od napada iz zraka.

Vlada predstavlja novu zrakoplovnu strategiju

Takvo stajalište dijeli i njemački kancelar Friedrich Merz koji se raduje dobrom poslovanju njemačkih tvrtki. U vrijeme gospodarskih poteškoća u Njemačkoj, zrakoplovna industrija predstavlja rijetku iznimku. Prema podacima njemačkog Ministarstva gospodarstva, ovaj sektor je 2025. godine ostvario rast od 19 posto, a broj zaposlenih povećao se na 130.000. Merz je na ILA-i vidljivo bio zadovoljan ovim brojkama.

„Zrakoplovna i svemirska industrija je strateška ključna branša", izjavio je nakon obilaska sajma i ukazao na novu zrakoplovno-industrijsku strategiju savezne vlade koja po prvi put uključuje i vojni sektor. U sljedećim godinama planira se, naime, izdvojiti 35 milijardi eura za obrambene aktivnosti u svemiru.

Merz je također izrazio nadu da će tvrtka ISAR Aerospace već tijekom lipnja uspješno lansirati svoju raketu nosač.

Broj letova udvostručen do 2050. godine

Ta vladina strategija bi trebala osnažiti i civilni zračni promet. Prognoze predviđaju da će se broj letova do 2050. godine udvostručiti. „U sljedećih dvadeset godina svijetu će trebati više od 40.000 novih zrakoplova", rekao je Merz. Od toga bi posebno trebao profitirati europski koncern Airbus. U komunikaciji s francuskim partnerima njemački kancelar shodno rastućim njemačkim ulaganjima inzistira i na većem proizvodnom udjelu u Njemačkoj.

Ekološke organizacije kritiziraju novu zrakoplovnu strategiju kao previše usmjerenu na gospodarski rast. Smatraju da je zaštita klime stavljena u drugi plan. Pritom bi Airbus u Hamburgu teoretski uskoro mogao proizvoditi zrakoplove koji lete klimatski neutralno i bez kondenzacijskih tragova. Međutim, za to još nedostaju ključni preduvjeti. „Infrastruktura za zrakoplove na vodik još ne postoji", izjavio je na ILA-i financijski direktor Airbusa Thomas Toepfer.

Potrebne količine zelenog vodika još nisu dostupne, pojasnio je Toepfer, a zračne luke nemaju mogućnost opskrbe takvih zrakoplova gorivom. Toepfer polazi od toga da bi se to moglo ostvariti najranije početkom ili sredinom 2030-ih godina.