Maria Zadneprianets zavoljela je Njemačku čim je stigla u ovu zemlju. Ruska programerka došla je u njemačku saveznu zemlju Sjeverna Rajna Vestfalija prije deset godina studirati i bila je zadivljena onim što je zatekla - slobodama, javnim uslugama, mogućnostima obrazovanja. Sada se, zbog četverogodišnje borbe s berlinskom birokracijom, osjeća kao "građanka drugog reda".

“Došla sam u Njemačku s vrlo naivnom idejom o tome kako je živjeti ovdje”, rekla je za DW. "Mislila sam da je to fair mjesto. Očekivala sam da država ljude tretira ravnopravno, a ovo mi je iskustvo dalo drugačiju poruku", kaže ona.

U svojim prvim godinama boravka u Njemačkoj dala je sve od sebe da se integrira: naučila je njemački što je brže mogla, pronašla dobro plaćeni posao u modernom sektoru za koji Njemačka treba radnike i napustila je Sjevernu Rajnu Vestfaliju i nastanila se u glavnom gradu Njermačke - Berlinu. Godine 2020. predala je sve potrebne dokumente za prijem u državljanstvo. Učinila je to u berlinskom okrugu Pankow — a zatim ništa nije čula od njih, mjesecima, a zatim i godinama.

Nakon što su njezini e-mailovi bili ignorirani, posavjetovala se s odvjetnikom, koji je predložio tužbu protiv Ureda za strance u okrugu Pankow, ali ona to nije željela, te je u jesen 2022. pribjegla slanju faksova na sve službene brojeve koje je pronašla, kako bi skrenula pažnju na svoj slučaj. Ured za strance je kao odgovor zatražio dodatne dokumente, koje je ona poslala, ali opet nije bilo odgovora.

“Kako sam ja shvatila stvari u cijeloj ovoj priči o državljanstvu bilo je: ja radim svoj dio, zaposlena sam, doprinosim, učim jezik, integriram se i onda ću nakon određenog vremena dobiti državljanstvo”, kaže ona. "Osjećala sam se kao da sam učinila sve te stvari, ali taj dio dogovora jednostavno se nije događao", dodaje ona.

'Njemačka birokracija uopće nije njemačka'

Maria Zadneprianets nije usamljen slučaj. Na društvenim mrežama su formirane grupe, gdje kvalificirani radnici i migranti koji pridonose njemačkom društvu ispoljavaju svoj bijes zbog birokracije. Neki su organizirali prosvjed krajem juna pozivajući na "poštenu i transparentnu obradu zahtjeva za državljanstvo". Mnogi su počeli osjećati da im jedino pravni postupak može pomoći i to podnošenjem takozvane Untätigkeitsklage, ili "tužbe zbog nepostupanja" protiv imigracijskih vlasti. Žalba zbog nepostupanja može se podnijeti u Njemačkoj ako služba nije odgovorila na zahtjev šest mjeseci od dana kada je primila sve potrebne dokumente.

Jedan čovjek koji je pribjegao ovome je Pakistanac Imran Ahmed. On je zatražio da mu se u ovom tekstu promijeni ime iz straha da ne dovede u pitanje njegov slučaj u berlinskoj službi za imigraciju i državljanstvo: "Do sada sam izgubio povjerenje u poštenje vlasti i ja strahujem da ću biti kažnjen zbog dijeljenja svoje priče", rekao je on za DW.

Ahmed je, po zanimanju inženjer softwera, je sa suprugom i malim sinom, svoju molbu podnio prije tri godine, nakon što je bio u Njemačkoj osam godina i nakon što je stekao magisterij u Darmstadtu i našao dobar posao. Nije donio nikakav odgovor 18 mjeseci, nakon čega je od njega zatraženo da dostavi nove kopije istih dokumenata. "Od tada, black out", kaže on.

"Oduvijek sam želio doći u Njemačku - navike Nijemaca uvijek su bile nešto s čime sam se mogao poistovjetiti: doći na vrijeme, govoriti stvari na jednostavan način, biti organiziran", kaže on. "Ali njemačka birokracija uopće nije njemačka. Na mom radnom mjestu i svugdje drugdje bio sam blagoslovljen njemačkom tačnošću i organiziranošću, ali kad god imate posla s birokracijom, čini vam se da dolazi iz neke zemlje Trećeg svijeta." 

Frustriran i pod stresom zbog dugog čekanja (kaže da je zbog toga imao zdravstvenih problema), Ahmed je u januaru ove godine pisao nekolicini članova berlinskog državnog parlamenta kako bi ih pitao, kako se tačno obrađuju zahtjevi nakon reorganizacije nadležnih vlasti.

Vlasti u Berlinu ove su godine pojednostavnile proces izdavanja državljanstva prebacivanjem administracije s 12 općinskih vlasti na centralizirani Ured za useljeništvo i državljanstvo (LEA). Ovo je tijelo također zamijenilo raniji obavezni lični razgovor internetskom "brzom provjerom", kako bi se utvrdilo ispunjava li podnositelj zahtjeva relevantne uvjete u pogledu prihoda, dužine boravka i poznavanja jezika.

Laura Neugebauer iz stranke Zeleni jedina je odgovorila Ahmedu. Njena stranka, koja je u opoziciji u glavnom gradu Berlinu, podnijela je službeni zahtjev za dobijanjem informacije o ovom slučaju, u kojem je navedeno da je za nadležnu službu "gotovo nemoguće" obraditi zahtjeve hronološki, jer je primala zahtjeve od općina u grupama u kojima je datum prijave nije zabilježen. "Ovo je za mene bilo zastrašujuće", kaže Ahmed.

Brdo starih aplikacija

Glasnogovornik LEA-e rekao je da razumije ove frustracije, ali je rekao da "mnogi korisnici ne razumiju" da je ovoj službi ostavljeno brdo od 40.000 starih aplikacija nakon reorganizacije u januaru. Najstariji od njih, rekao je glasnogovornik, datira iz 2005. godine. "Oni, razumljivo, vide samo svoje individualno vrijeme čekanja i želju za dobijanjem državljanstva i s pravom to stavljaju u prvi plan", rekao je on.

On je također rekao da bi zapravo bilo neučinkovitije prvo obraditi najstarije prijave, jer mnoge od njih možda nisu potpune. „Radimo na brdu posla s više strana kako bismo što brže primili u državljanstvo što više ljudi", rekao je on. 

Adam (ime promijenjeno), iz Egipta, pretpostavlja da su oni koji su podnijeli zahtjev za državljanstvo prije ove godine u nepovoljnom položaju. I on je ispunio sve potrebne uvjete: stalan prihod (radi kao inženjer za veliku njemačku telekom kompaniju), dobro govori njemački, dovoljno dugo boravka u Njemačkoj. Nakon što je čekao više od dvije godine na odgovor, državljanstvo je dobio ranije ove godine i tek nakon podnošenja tužbe.

Međutim, zahtjevi za državljanstvo za njegovu ženu i troje djece, od kojih je dvoje rođeno u Njemačkoj, sada su zapeli negdje u gomili zahtjeva u LEA-i. On je sada stoga podnio više tužbi u njihovo ime, što ga, kako kaže, više od 3000 eura. "Postoje ljudi koji su podnijeli zahtjeve online koji to dobiju za dva ili tri mjeseca, a ljudi koji su podnijeli zahtjeve offline bivaju ignorirani", kaže on. 

Ubrzavanje stope izdavanja

Berlinska ministrica unutarnjih poslova Iris Spranger rekla je da ova savezna zemlja ima za cilj udvostručiti broj izdatih državljanstava godišnje na 20.000. U LEA-i kaže da su na putu da postignu taj cilj za 2024., ali mora riješiti 40.000 starih zahtjeva.

"Ovo je veliki izazov, ne samo zato što se broj zahtjeva značajno povećan otkako je reforma Zakona o državljanstvu stupila na snagu", rekao je glasnogovornik u pisanom odgovoru za DW.

Zadneprianet nije impresionirana. "Te prijave nisu pale s neba", kaže ona. "Zašto je došlo do ovih 40.000 prijava? Ko je odgovoran?", pita ona komentirajući zaostatak od 40 000 nagomilanih zahtjeva.

I stvari će se vjerojatno usporiti prije nego što budu ubrzane, ne samo zato što Zakon o državljanstvu, donesen u junu, sadrži olakšice. Prema informacijama iz LEA, Berlin trenutno prima u prosjeku 133 nova zahtjeva za državljanstvo svaki dan, a primio ih je preko 25.000 godišnje do sredine jula. Ako se ta stopa nastavi, vlasti mogu očekivati ​​da će primiti više od 48.000 novih zahtjeva u 2024.

Unatoč tome, službenik lokalnih vlasti Wiebke Gramm rekao je za novine Berliner Morgenpost u januaru ove godine da je cilj da obrada zahtjeva sada traje šest mjeseci. To se čini beznadno ambicioznim za Zadneprianetsu, koja ne razumije zašto više ljudi ne dovodi u pitanje transparentnost i učinkovitost sistema. "Samo strahujem da ću čekati još pet godina da neko dirne moj slučaj", kaže ona. I ona sada nakon svega ipak želi pokrenuti pravni postupak.

Uredila Rina Goldenberg

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu