"Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovni, Valentin Incko (Inzko) je odahnuo", piše bečki internet portal dnevnika Standard u listu pod naslovom 'Odahnuli u BiH i na Kosovu'. "'Kao visoki predstavnik osjećam olakšanje zbog toga što je predsjednički kandidat (na izborima u Austriji prim. ur.) Hofer, koji se zalagao za 'stoprocentno pravo Srba u BiH na samoopredjeljenje', što bi zapravo značilo odcjepljenje tog entiteta od BiH', izgubio na izborima, kazao je Incko u ponedjeljak uveče listu Standard. 'A odcjepljenje ne bi vodilo samo destabilizaciji te zemlje već cijelog regiona. Osim toga nezavisnost jednog entiteta nije predviđena Dejtonskim sporazumom', prenosi Inckove riječi austrijski dnevnik.

"Incko se pozitivno izrazio i o stavu predsjedničkog kandidata Zelenih, koji je izabran za predsjednika, Aleksandra van der Belena (Alexander van der Bellen), kada je riječ o proširenju EU na Balkan. Jer, Van der Belen podržava perspektivu pristupa balkanskih zemalja Uniji", piše Standard i napominje kako su se predsjednički izbori u Austriji s pažnjom pratili i u BiH, u zemlji u kojoj je etno-nacionalizam u ratu (1992-1995) doveo do 100.000 mrtvih, a Slobodarska partija (FPO) Norberta Hofera je upravo na etno-nacionalističkom kursu."

List napominje da se Hofer u jesen prošle godine, kada je predsjednik Republike Srpske (RS) (Milorad Dodik prim. ur.) boravio u Beču, "izjasnio za nezavisnost RS". "Takva vrsta secesije je pak protivna Dejtonskom sporazumu i mogla bi da destabilizuje zemlju", piše Standard i podjeća da je Dodik bio jedan prvih inostranih političara koji je Hoferu čestitao nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Austriji.

List piše kako se zbog izbora austrijskog predsjednika i na Kosovu osjetilo ekstremno olakšanje. Premijer Hašim Tači je u ponedjeljak tvitovao: 'Ovo je dobar dan za Evropu. Čestitke proevropskom kandidatu Van der Belenu."

Olakšanje se na Kosovu osjetilo zbog toga što "Hoferova Slobodarska partija već godinama lobira protiv nezavisnosti ove male balkanske zemlje", piše list. (...) "Na Kosovu su uoči izbora bili zabrinuti jer Hofer, da je bio izabran, ne bi nastavio dugogodišnju saradnju Austrije i Kosova. Takođe i zbog toga što bi mogla izostati dalja podrška integraciji Kosova u EU."

Akcioni plan za LGBTI populaciju u BiH

Isti list pod naslovom "Akcioni plan za gejeve i lezbejke u inače homofobnoj Bosni" piše: "U jednoj homofobnoj zemlji poput Bosne i Hercegovine uskoro dolazi revolucija: Savjet ministara BiH je početkom maja usvojio akcioni plan protiv diskriminacije, tako će prvo biti urađen Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH. Čitav Akcioni plan obuhvata 32 mjere. Prva mjera koja bi trebalo da bude sprovedena jeste unošenje seeksualne orijentacije građana te zemlje u antidiskriminacioni zakon. Potom bi sudije, državni tužioci i policajci trebalo da budu obučavani a u krivični zakon bi trebalo takođe da bude unijet i zločin iz mržnje prema gejevima, lezbejkama, trans i interseksualcima", piše Standard.

Standard citira Sašu Gavrića, direktora Sarajevskog otvorenog centra, koji kaže kako su "prava gejeva, lezbejki, bisekusalaca, trans i interseksualaca do sada bila institucionalno ignorisana". "'Jedino su bila zastupljena u zakonima donesenim pod pritiskom EU, kao što je antidiskrminacioni zakon, dok drugih programa ili aktivnosti na institucionalnom nivou nije bilo', kaže Gavrić za Standard. I zbog toga su se o pravima LGBTI populacije brinuli samo aktivisti civilnog društva. No, sada bi se pravaima LGBTI populacije trebalo da pozabavi agencija na državnom nivou, i to u oba entiteta.

U jugoistočnoj Evropi u kojoj vladaju konzervativna shvatanja porodice kao i tradicionalne uloge polova, pripadnici LGBTI populacije iozloženi su konstantnom mobingu. U Albaniji se na primjer događa da mlade gejeve, lezbejke i transseksualce porodice izbace iz kuće i oni na kraju završe na ulici", piše bečki list Standard.

Njegovatelji iz BiH unose srce u posao

Vezer kurir (Weser Kurier) iz Bremena donosi još jednu temu koja je u vezi sa Bosnom i Hercegovinom. Pod naslovom "Stručna radna snaga iz Bosne" dnevnik iz Bremena piše da Nikol Kisling (Nicole Kiessling) iz Convivo grupe dovodi radnu snagu iz BiH. Ti ljudi u Njemačkoj rade kao njegovatelji.

"Uprkos pomoći iz inostranstva i povećanom školovanju, njegovatelja i dalje nedostaje. 'U školama je popunjena samo oko polovina mjesta', kaže Sven Bajer (Beyer), predsjedavajući Saveznog saveza privatnih ponuđača socijalnih usluga (bpa). (...) Ista ustanova saopštava kako godišnje 200 njegovatelja ode u penziju, a da bi se dobio dovoljan broj osoblja, godišnje bi moralo da bude odškolovano 300 do 400 njegovatelja. U bpa kažu i da je razlog za ovakvu nezainteresovanost 'loš glas koji bije ovu profesiju'. Ali ne s pravom. Jer, svršeni njegovatelji dobijaju siguran posao'", prenosi Vezer kurir.

"Convivo grupa jedanput mjesečno šalje Nikol Kisling u Zenicu, kako bi pokušala da vrbuje njegovatelje za posao u Njemačkoj. Putem društvenih mreža objavljuje termine sastanaka na kojima informiše zaniteresovane, između ostalog i o tome koja dokumenta su neophodna, kao i šta njemački poslodavci očekuju. (...)

Kisling kaže da su oni koji dolaze u Njemačku, ugovore potpisali još u BiH, za početak kao pomoćna radna snaga i da su učestvovali na seminaru o njegovateljstvu u Njemačkoj. Convivo dočekuje svoje saradnike na aerodromu i za prva tri mjeseca nudi smještaj. Poslodavac organizuje kurseve jezika za šta, po riječima Nikol Kisling, savezna zemlja Bremen po osobi izdvaja 4.000 evra. (...)

I u Convivo grupi, ali i kod pacijenata i starih osoba, njegovatelji iz BiH su omiljeni. 'Oni u posao unose srce', kaže Kisling. U ovom trenutku 60 državljana BiH čeka na vizu za Njemačku. Ugovore su već potpisali. Oni će biti raspoređeni u ambulantama i domovima za njegu starih i nemoćnih širom Njemačke", piše Vezer kurir iz Bremena.