Dok se na svjetskim berzama trguje strahom, a cijena nafte ponovo prelazi 80 dolara po barelu zbog rata u Iranu, građani Bosne i Hercegovine od četvrtka (5.3.) plaćaju skuplje gorivo. I najvećem laiku scenario je poznat – od sukoba, preko skoka cijena sirove nafte do rasta troškova transporata i neminovne inflacije.

Državni instrumenti koji bi mogli ublažiti udar na standard građana, ostaju neiskorišteni. Privremeno ukidanje akciza ili smanjenje nameta postoji kao zakonska mogućnost, ali ne i kao politička volja.

Gorivo, transport, inflacija

Ekonomisti upozoravaju da Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj se gotovo cjelokupan transport robe obavlja drumski, nema zaštitne mehanizme od ovakvih udara.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, inflacija u BiH je ponovo iznad 2,5 odsto i raste, uz rizik ponovnog rasta troškova života. Cijene energenata i uvoznih proizvoda, posebno hrane, podižu inflatorne pritiske i svode plate i penzije na nivo preživljavanja. Svi strahuju od dvocifrenog postotka inflacije, kakva je pogodila BiH na početku rata u Ukrajini.

„Prognoze su da će nafta ići preko 100 dolara po barelu. Poskupljenje je već krenulo. I ovo je samo početak“, kaže stručnjak za energetiku Almir Bačarević, upozoravajući na lov u mutnom naftaša.

Činjenica je da uslijed pojeftinjenja nafte na svjetskom tržištu, dolazi i do pojeftinjenja na domaćem, samo što je taj vremenski jaz od pojeftinjenja do krajnjeg potrošača, mnogo duži nego u slučaju poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Pa su tako ni 24 časa od početka rata u Iranu, stigli zahtjevi za povećanjem cijena derivata na pumpama u BiH, što implicira da viškove i zalihe imaju samo u slučaju kada dolazi do pojeftinjenja. I to u ogromnim količinama. 

„Kada potrošimo stare zalihe, onda ide korekcija cijena. A tih zaliha imamo dosta", bio je stav naftaša prošle godine kada je cijena nafte na svjetskoj berzi značajno pala, zbog viška ponude, usporavanja globalne potražnje i odluka OPEC-a.

Prirodni gas veći alarm

Ovoga puta zaliha nema ili su „pri kraju".

„Pojačana prodaja smanjuje naše postojeće zalihe. Naše ulazne cijene su daleko veće u ovom trenutku i brže će doći do korekcije cijena na pumpama“, kaže Đorđe Savić, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Ipak, stručnjaci smatraju da je poskupljenje naftinih derivata stiglo prebrzo. „Svako trenutno pomjeranje cijena na više je lov u mutnom jer je nemoguće da dobiju tako brzo nove cijene derivata, s obzirom da prvo mora doći do povećanja cijena u rafinerijama“, kaže Bačarević, kojeg više brine prirodni gas od nafte.

„Povećanje cijene prirodnog gasa od 25 odsto i gotovo prazna skladišta u Evropi...u tom segmentu može se očekivati značajniji udari, posebno cijena električne energije“, upozorava Bačarević.

Koliko od litre ide državi

Svaka litra goriva u BiH nosi gotovo pola cijene u državnim nametima. U toj strukturi najvažnije su putarina za puteve i auto-puteve, te budžetska akciza. Upravo je ta akciza jedina fleksibilna stavka koju država može ukinuti ili suspendovati, makar privremeno, kao što su to uradile mnoge članice EU tokom 2022. kada su cijene nafte eksplodirale zbog rata u Ukrajini. Takva mjera, tvrde stručnjaci, trenutno bi snizila cijenU goriva za najmanje 40 feninga po litru.

„Mi nemamo mehanizme za reakciju, niko se ne bavi ovim problemom i to je poražavajuće. Niko ne kontroliše taj lov u mutnom jer bi sve ostale „šeme“ pale u vodu“, kaže ekonomista Zoran Pavlović, koji vjeruje da nema političke volje za ukidanjem akciza, posebno jer je izborna godina zbog koje će svaka marka u budžetu biti bitna.

Suspenzija akciza predlagana je prvi put 2022, zatim 2023, pa ponovo 2025. godine. Svaki put je završila u političkom vakumu između entitetskih institucija i državnog Parlamenta.

Poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače. To je okidač koji se širi cijelom privredom. Transportne firme povećavaju cijene, proizvođači hrane i robe kompenzuju troškove logistike, a trgovci prenose teret na potrošače.

Inflacija koja jede stabilnost

U zemlji u kojoj je ekonomski rast simboličan, a većina robe uvezena, ovaj lančani proces lako postaje spirala na čijem početku je rast cijena, u sredini pad potrošnje i na kraju usporavanje privrede.

Ako sukob na Bliskom istoku nastavi da eskalira, a cijena barela ojača prema 100 dolara, građani BiH bi uskoro mogli plaćati naftu i  preko tri marke po litru. 

„Trgovci su skoro ispraznili zalihe jer je bila pomama za sipanjem goriva. Brzo će biti ispražnjene zalihe i možemo očekivati značajan skok cijena“, kaže Milenko Bošković, predsjednik Udruženja trgovaca naftinim derivatima Federacije Bosne i Hercegovine.

Sa druge strane, brza i ciljano ograničena intervencija države sa suspenzijom akciza na šest mjeseci, mogla bi spustiti cijenu za 40 feninga po litru. Što se tiče inspekcije, one još nisu izašle na teren kako bi utvrdile eventualni „lov u mutnom“, navodeći da pripremaju timove i da će se time baviti sljedeće sedmice.

Niko nema rješenje

Zasjedao je i Ekonomsko-socijalni savjet Federacije BiH na kojem je tek konstatovano da su građani navikli da reaguju panično kupovinom goriva u ogromnim količinama, što je poručuju, kontraproduktivno. Razgovaralo se i o procjenama da li može doći do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

„Dobili smo informaciju da postoje određene zalihe, ali iz ugla privrednika te zalihe ne predstavljaju neku garanciju. Jer ukoliko dođe do obustave svega, nećemo moći dugo izdržati i doći će u pitanje one funkcije kojih zavise privreda“, kaže predsjednik savjeta Safudin Čengić, ističući da je zaključak da cijene ne smiju rasti bez kontrole.  

Iako su sve krize do sada pokazale da je cijene nemoguće kontrolisati i da je naftašima, trgovcima i generalno privredi jedini cilj ostvarenje ekstra profita preko nerealnih dizanja cijena, Bosna i Hercegovina i dalje nema definisanu energetsku strategiju. Nema čak ni plan za krizne situacije poput ove. Umjesto planiranja, čeka „da tržište odradi svoje“, što se u pravilu odvija po džepovima građana.

„A po čijem će džepu nego po našim. Vidiš da se sve raspada, gorivo će nam biti najmanji problem“, „Ja sipam stalno isti iznos, bez obzira da l je litra dvije ili četiri marke“, „Gledam ljude kako sipaju u bačve, tačno nas treba zgaziti sve da ne postojimo“, kažu nam vozači na jednoj banjalučkoj pumpi, ogorčeni jer su svi jedva dočekali da povećaju cijene. 

Ako se sukobi nastave i cijena nafte probije psihološku granicu od 100 dolara, inflatorni efekti mogli bi neutralisati i ono malo napretka u stabilizaciji domaće ekonomije ostvarenog tokom prošle godine.