1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Inicijativa tri mora nudi Ukrajini bližu vezu

Rosalia Romaniec
21. juni 2022

"Inicijativa tri mora" ponudila je Ukrajini bližu suradnju. Na summitu u Rigi dvanaest zemalja srednje i istočne Europe obvezalo se podržati napadnutu zemlju kao kandidatkinju za članstvo u EU.

Bundespräsident Steinmeier in Lettland - Familienfoto der Drei-Meere-Initiative des Gipfeltreffens
Foto: Britta Pedersen/dpa/picture alliance

Inicijativom triju mora dvanaest, uglavnom mlađih članica EU između Baltičkog mora, Crnog mora i Jadranskog mora žele ostvariti više svojih interesa. U 2015. godini baltičke države, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Austrija odlučile su se za bližu suradnju. Osim Austrije, niti jedna država nije bila članica EU prije 2004. godine.

Obraćanje ukrajinskog predsjednika ZelenskogFoto: Peter Lechner/BUNDESHEER/APA/dpa/picture alliance

Distanca prema Njemačkoj

Jedna od zemalja od kojih se regija želi razlikovati je Njemačka. Tako je Berlinu ponuđen samo status partnera bez prava glasa. Od tada je Njemačka redovito zastupljena na summitima i projektima. Ove godine je savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier otputovao u Rigu kako bi sudjelovao na summitu. On poznaje projekt od samog početka. Na pitanje o perspektivi punopravnog njemačkog članstva u Inicijativi triju mora, savezni predsjednik je rekao da može zamisliti da njemačka vlada za nekoliko godina podnese odgovarajući zahtjev. 

Ipak, na obveznoj zajedničkoj fotografiji na početku summita u Rigi mogla se osjetiti određena rezerva. Redoslijed na fotografiji možda je protokolarna slučajnost, ali kada je riječ o trenutnoj podršci Ukrajini - pokazao je koliko su neki sudionici samita trenutno blizu ili daleko: predstavnici SAD-a, Ukrajine i Poljske zajedno su stali na vrh lijevo, njemački predsjednik daleko dolje desno. Kritike i frustracije zbog sporih isporuka iz Njemačke vrlo su velike u istočnoj Europi.

Solidarnost s Ukrajinom

Ukrajina i ruski napad na nju također su bili u fokusu službenog dijela summita. Na prijedlog Poljske, Ukrajini je ponuđen status zemlje partnera Inicijative triju mora, za što se založio i predsjednik Zelenski u videoporuci kojom se obratio summitu. Latvijski domaćin, predsjednik Egils Levits, rekao je da bi Ukrajina na taj način mogla sudjelovati u svim projektima inicijative.

Svih dvanaest zemalja, uključujući Mađarsku, koja je donedavno bila suzdržana, također žele podržati kandidatski status Ukrajine za članstvo u EU na predstojećem summitu EU.

Ojačati inicijativu triju mora

Inicijativa triju mora "važnija je nego ikad", rekao je njemački predsjednik Steinmeier na marginama summita. Prije samo nekoliko godina inicijativa za umrežavanje i razvoj regije mnogima je "zvučala apstraktno", ali ruski napad na Ukrajinu pokazuje da je to potrebno, rekao je Steinmeier. 

Frank-Walter Steinmeier također je prisustvovao summitu u RigiFoto: Britta Pedersen/dpa/picture alliance

Zemlje okupljene oko ove incijative žele prije svega bliže surađivati, posebno kada je riječ o infrastrukturi, opskrbi energijom i sigurnosti. Jača suradnja vodi do Europe koja je "otpornija, ujedinjenija i globalno konkurentnija", rekao je latvijski predsjednik Levits u Rigi.

Konkretni projekti

Do sada su se u sklopu suradnje realizirali uglavnom infrastrukturni projekti. Jedan takav prestižni projekt je izgradnja Baltic Rail-a. Ova željeznička linija trebala bi ići od Varšave preko Kaunasa i Rige do Tallinna, a nuditi i trajektnu i tunelsku vezu do Helsinkija i Tallinna. Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Finska sudjeluju u proširenju koje financira EU.

Ali regija također napreduje u područjima energije i digitalizacije. Poljski predsjednik Duda izvijestio je o proširenju specijalnih plinskih priključaka, koji će omogućiti transport plina u nekoliko smjerova i time smanjiti energetsku ovisnost pojedinih zemalja o Rusiji.

Kriza s hranom bez rješenja

Razgovori o nadolazećoj prehrambenoj krizi koja je posljedica rata u Ukrajini završili su bez konkretnih prijedloga. Postojala je ideja o mogućem  koridoru za isporuku žitarica od juga prema sjeveru Europe, ali bi to dovelo i do poskupljenja zbog enormnih troškova transporta, saznaje se.

Steinmeier je upozorio na političke posljedice krize i usporedio situaciju s "Arapskim proljećem". To je također doprinijelo visokim cijenama hrane. Važno je da pogođene zemlje shvate da je ruski napad na Ukrajinu pravi uzrok krize, rekao je Steinmeier. Inače postoji rizik da će se Rusija probiti sa svojim narativom.

Razgovori za pojašnjenje

Na rubu summita Steinmeier je također razgovarao bilateralno, uključujući i razgovor s poljskim predsjednikom Dudom. Bio je to prvi razgovor nakon diplomatskog skandala sredinom aprila tokom Steinmeierove posjete Varšavi. U to vrijeme Duda je organizirao zajednički put u Kijev - s predsjednicima tri baltičke zemlje i Steinmeierom. Međutim, njemački predsjednik je u posljednjem trenutku isključen, navodno od strane ukrajinskog vodstva. Preostala četvorica predsjednika su otputovala bez Steinmeiera. Pitanja o pozadini svega ostaju neodgovorena do danas.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu