Sa budžetom od 3,5 miliona eura, u glavnom gradu Teheranu treba da se izgradi „klinika društvene ljepote” koja će „pomagati” ženama koje se ne pridržavaju islamskih pravila oblačenja, objavila je Mehri Talebi Darestani na Iksu prošle sedmice. Darestani je šefica odjeljenja za žene i porodicu državne organizacije „Naredi dobro, zabrani zlo".

Ova najava izazvala je talas negodovanja u Iranu. „Zar ne bi bila važnija klinika za odvikavanje od korupcije?“ ili "Zar nemamo stalno nestanke struje? Zar ne bi imalo smisla drugačije koristiti ovaj novac?" „Ovo je valjda vic", napisao je novinski portal „Khabar-Onlajn".

Vlada predsjednika Masuda Peseškijana pokušava da se distancira od ovog plana i ističe da nema nikakve veze s tim. "A ko je odobrio budžet?", pitao je novinski portal Jamaran.ir u detaljnom članku o zgražavanju u društvu zbog te ideje.

Pobuna protiv ugnjetavanja: slučaj Aho Darjaije

„Iza ove ’kreativnosti’ svakako stoji mnogo istraživanja, razmišljanja i nesumnjivo ogroman budžet“, cinično primjećuje fotoreporterka Alijeh Motalebzadeh. U intervjuu za DW iz Teherana, ona objašnjava: „Više pritiska na žene će radikalizovati njihove proteste protiv obaveznog hidžaba". Motalebzadeh, potpredsjednica Iranskog udruženja za odbranu slobode štampe, više puta je zatvarana posljednjih godina zbog svoje posvećenosti pravima žena - posljednji put od oktobra 2022. do februara 2023.

„Slučaj studentkinje Aho Darjaije, koja se u javnosti skinula do donjeg veša u znak protesta protiv čuvara morala, pokazuje da se ove hrabre mlade žene ne plaše drastičnih protestnih akcija“, kaže Motalebzadeh.

30-godišnja Aho Darjaije, studentkinja islamskog univerziteta Azad u Teheranu, zaustavljena je i šikanirana 2. novembra 2024. jer navodno nije pravilno nosila hidžab. Tokom ove svađe, dijelovi njene odeće su navodno pocijepani. U znak protesta, skinula se do donjeg veša i sjela u dvorište univerziteta. Nedugo zatim je uhapšena. Prema navodima vlasti, studentkinja je patila od "psihičke nestabilnosti" i odvezena je kolima hitne pomoći u psihijatrijsku ustanovu.

Aliieh Motalebzadeh, koja se oporavlja od teške operacije nakon kasne dijagnoze raka, izrazila je zabrinutost za zdravlje Aho Darjaije. Jer, mnogi demonstranti pate od teških bolesti tokom i nakon boravka u zatvorima ili psihijatrijskim ustanovama. Ovo nije prvi put da je demonstrant odveden na psihijatriju. Kianoš Sanjari, novinar i aktivista za ljudska prava koji je izvršio samoubistvo usred Teherana 13. novembra 2024. godine, patio je od posljedica prinudne hospitalizacije i liječenja elektro-šokovima.

„Svaka osoba koja pruža otpor smatra se ludom iz perspektive političkog sistema u Iranu“, rekla je Mina Kani u intervjuu za Dojče vele. Iranska aktivistkinja za ljudska prava koja živi u Berlinu je dodala: "Dugo se nije znalo kako se zove studentkinja koja je protestovala. Niko iz njenog okruženja nije se usudio da kontaktira medije ili organizacije za ljudska prava. Onda je čovjek, koji se predstavio kao njen bivši muž, brže bolje stavljen pred kameru i apelovao na javnost da prestane sa distribucijom njenih fotografija i da se ne bavi ovim slučajem, koji je šokirao patrijarhalno društvo u Iranu. Ali, njena akcija protesta je ostavila trag."

Aho Darjaije je, kako je objavljeno, puštena 7. novembra. Vahid Šarijat, predsjednik Iranskog udruženja psihijatara, objavio je to 17. novembra na svom nalogu na Iksu. No, ne zna se u kakvom je stanju i kakvom je „liječenju" bila podvrgnuta.

Kritika stručnjaka: zloupotreba nauke

Ideja o uspostavljanju „klinike za društvenu ljepotu“ za žene koje odbijaju da se pridržavaju strogih kodeksa oblačenja izgleda kao pokušaj da se žene zastraše uz prilagođavanje vjerskoj bazi političkog sistema. Organizacija "Naredi dobro, zabrani zlo" ističe da je do njene inicijative došlo na zahtjev i pozive mnogih porodica koje su zabrinute za svoju djecu i cijele porodice, jer su u opasnosti od kolapsa zbog sve većeg ignorisanja kodeksa oblačenja.

Inicijative koje žele da primoraju žene da promijene svoje ponašanje nailaze na značajne kritike u stručnim krugovima Irana. Ovo je rekao Vahid Šarijat, profesor psihijatrije na Iranskom univerzitetu medicinskih nauka, u intervjuu dnevnom listu „Etimad". Osnovna greška je vjerovati da osnivanjem klinike možete promijeniti način života ljudi ili ih liječiti. „Ova ideja predstavlja zloupotrebu naučnog jezika i rječnika, što na kraju šteti samoj nauci“, naglašava dalje Šarijat. "Ne možete proizvoljno tumačiti naučne principe i svaki dan nešto novo proglašavati bolešću ili anomalijom i onda pokušavati to 'liječiti'."

Od početka ženskog pokreta u septembru 2022. godine, sve više žena prestaje da nosi obaveznu maramu i zanemaruje islamski kodeks oblačenja, čak i u javnosti. Čak i stroge i ponekad nasilne kontrole ‘čuvara morala’ nisu mogle zaustaviti ovaj razvoj. Protesti žena izazvani su smrću mlade iranske KurdkinjeMahse Amini. Uhapsila ju je moralna policija jer su joj se ispod marame vidjeli neki pramenovi kose. Umrla je kasnije u policijskom pritvoru.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu