Na predsjedničkim izborima u Iranu, održanim u petak, 28. juna, nijedan kandidat nije uspio osvojiti više od 50 posto glasova kako bi postigao potrebnu apsolutnu većinu za pobjedu. Sada se 5. jula odlučuje ko će preuzeti predsjedničku funkciju. Dva kandidata s najviše glasova idu u drugi krug: Massud Peseschkian, za kojeg je glasalo 42,5 posto birača, i Said Dschalili, koji je dobio 38,7 posto glasova.

Kandidat Massud Peseschkian (Masud Peseškian)

Kardiohirurg Massud Peseschkian (Masud Pezeškian) se smatra umjerenim kandidatom od ukupno 6 političara, kojima je ultra-konzervativno iransko Vijeće čuvara dopustilo kandidaturu za funkciju predsjednika. Peseschkian je već pokušao postati predsjednički kandidat 2021. godine; no tada je Vijeće čuvara to odbilo. Dozvola da ovaj put izađe na izbore smatra se strategijom Vijeća čuvara da mobilizira razočarane birače. No, ta strategija nije bila urodila plodom: službeni odziv birača bio je samo 40 posto, što je najniži izlazak na izbore od Islamske revolucije 1979. godine.

"Ne vjerujem da će izlaznost na drugi krug izbora u petak biti puno veća", smatra Hamidreza Azizi, politolog iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) u razgovoru za Deutsche Welle. "Ni Massud Peseschkian nije uspio mobilizirati reformističke birače, niti su hardlineri uspjeli mobilizirati mnogo birača. Istovremeno, hardlineri su toliko podijeljeni da se nisu mogli složiti oko jednog kandidata."

Samo 21 posto birača glasalo je za tvrdolinijaše

Od ukupno 61 milion ljudi sa pravom glasa u Iranu, nešto više od 13 miliona birača dalo je u protekli petak svoj glas trojici kandidata-tvrdolinijaša: Saidu Dschaliliju (Said Džalilij), trenutnom predsjedniku iranskog parlamenta, Mohammadu Bagheru Ghalibafu (Mohamad Bager Galibaf) i islamskom duhovnjaku Mostafu Purmohammadija (Mostaf Purmohamadij).

Mohammad-Bagher Ghalibaf i dva konzervativna kandidata, koji su ispali neposredno prije prvog kruga izbora, već su pozvali svoje pristalice da daju svoje glasove Dschaliliju (Džaliliju).

Said Dschalili se u Iranu smatra kandidatom ultra-konzervativnog tabora. Pod predsjednikom Mahmoudom Ahmadinejadom (Mahmudom Ahmadinedžadom) bio je zamjenik ministra vanjskih poslova za Evropu i Južnu Ameriku. Odgovoran je za neuspjeh tadašnjih nuklearnih pregovora. Tek pod Ahmadinejadovim nasljednikom postignut je nuklearni dogovor - koji je kasnije ukinuo američki predsjednik Donald Trump. Dschalili se i dalje protivi normalizaciji odnosa sa Zapadom i zagovara proširenje strateške saradnje s Rusijom.

Dschalili (Džalili) već dugo želi postati predsjednik. Ipak, on nikada nije bio favorit tvrdolinijaša. Na predsjedničkim izborima 2013. godine osvojio je samo jedanaest posto glasova i zauzeo treće mjesto. Godine 2021. povukao je svoju kandidaturu u korist Ebrahima Raisija, koji je na kraju kao jedini kandidat tvrdolinijaša pobijedio. Raisijeva smrt u padu helikoptera 19. maja učinila je prijevremene izbore neizbježnim.

"Nisu svi birači, koji su glasali za Ghalibafa, sada spremni dati svoje glasove Dschaliliju", ukazuje iranski ekspert Azizi i dodaje: "Njegov ultrakonzervativni stav mogao bi dovesti do toga da čak i dio tradicionalnih pristalica Islamske Republike glasaju za Peseschkiana."

Peseschkianova vjernost ajatolahu Khameneiju

Tokom svoje predizborne kampanje, Peseschkian je naglašavao svoju vjernost vrhovnom vođi Irana. U Iranu predsjednik nije šef države; on je samo šef vlade. Prava moć je koncentrirana u rukama vjerskog vođe ajatolaha Alija Khameneija (Alija Hameneija). Khamenei (Hamenei) je 2021. godine kritizirao diskvalifikaciju Peseschkiana za predsjedničke izbore od strane Vijeća čuvara. Peseschkian je tokom svoje kampanje izrazio zahvalnost zbog toga i naglasio da neće dopustiti uvredu vjerskog vođe.

Istovremeno, Peseschkian pokušava pridobiti razočarane pristalice reformista; zalaže se za ponovnu izgradnju povjerenja između moguće umjerene vlade i stanovništva. Peseschkian je od 2008. godine poslanik u parlamentu i spada u grupu umjerenih reformista. Pod predsjednikom Mohammedom Khatamijem (Mohamedom Hatamijem) od 1997. do 2005. bio je ministar zdravstva. Danas ima 69 godina.

"Ako pretpostavimo da su službene brojke tačne i da nisu uveličane, vidimo da 60 posto birača u Iranu nije glasalo. Ne vjerujem da će oni – posebno žene – sljedećeg petka izaći na birališta", kaže za DW foto-novinarka iz Teherana Aliyeh Motallebzadeh. Ona je posljednjih godina više puta bila uhapšena zbog svog rada i zalaganja za prava žena. Ona je potpredsjednica "Iranske asocijacije za odbranu slobode štampe".

Motallebzadeh naglašava kako su "svi kandidati tokom predizborne kampanje, pri čemu je svaki od njih dio establišmenta i kao takav obnašao važne pozicije na različitim nivoima, prešutjeli ili čak poricali sistematsko ugnjetavanje žena. Ponašali su se kao da su bili opozicija i kao da nemaju nikakvog udjela u svakodnevnim poniženjima žena u ovoj zemlji. Pri tome ne mislim samo na obavezni hidžab za žene, što je samo vrh ledenog brijega, već na njihovu diskriminaciju na svim nivoima zbog njihovog spola."

Većina šuti

Koliko su žene u Iranu diskriminirane zbog svog pola pokazuje trenutni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). U "Izvještaju o jazu među polovima 2023" Iran zauzima 143. mjesto od 146 zemalja u međunarodnom poretku. WEF razmatra oblasti ekonomije, obrazovanja, zdravstva i politike i analizira u kojoj mjeri su muškarci i žene tamo ravnopravni. U Islamskoj Republici Iran žene nemaju mjesto u strukturama moći. One ne mogu biti vjerske vođe. Ne mogu se kandidirati za predsjedničku funkciju. Isključene su iz sudske vlasti. Ne mogu biti članovi važnih vijeća kao što su Vijeće eksperata, Vijeće čuvara i Vijeće za posredovanje i arbitražu. U parlamentu je trenutno samo 14 od ukupno 290 zastupnika ženskog pola - sve zastupnice su strogo religiozne i vjerne pristalice islamske republike.

"Gorka iskustva iz prošlosti uvjerila su mnoge žene da se nijedan predsjednik neće zalagati za njihova prava. Brutalno suzbijanje protesta posljednjih godina, posebno nakon smrti Jine Mahse Amini sa sloganom 'Žena, život, sloboda'  kao i pogubljenja i hapšenja koja traju do danas, ostavili su vrlo duboke, svježe rane", primijetila je Aliyeh Motallebzadeh. Aktivistica za prava žena dodaje: "Većina iranskog društva, koja nije glasala, jedinstvena je u svojoj šutnji. Ovaj otpor politički sistem više ne može poricati."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu