Sedmicama traju sukobi oko sjevernoiračkog grada Mosula, glavnog uporišta samozvane „Islamske države“ (IS). Iračke snage sigurnosti napreduju skupa sa kurdskim pešmergama i lokalnom policijom, podržane od strane američkih jedinica i zračnih snaga koalicije protiv IS-a.

Ipak, kada Mosul bude oslobođen od vladavine „Islamske države", iskrsnut će novi problemi. To kažu ne samo politički promatrači, već je i vlada u Teheranu izrazito uznemirena. Razvoj situacije u susjednom Iraku, sa kojim je Iran 80-ih godina vodio razarajući rat, za Teheran naime predstavlja egzistencijalno pitanje.

Razne isprepletenosti

Granica između Iraka i Irana iznosi blizu 1.500 kilometara. Kada je sredinom 2014. godine „Islamska država" zauzela oko 40 kilometara od te granice udaljeni Mosul, Iran je isporučio oružje protivnicima IS-a, Autonomnom regionu Kurdistan na sjeveru Iraka. Massud Barsani, predsjednik kurdijskog Autonomnog područja, kasnije je potvrdio da je Iran bio prva država koja je stala na stranu Kurda.

Tada su u iranskim medijima kružile fotografije Ghassema Soleymanija, komandanta Quds-brigada, elitne jedinice iranske Revolucionarne garde zadužene za operacije u inozemstvu. Fotografije su pokazivale Soleymanija sa pripadnicima kurdskih jedinica u borbi protiv IS-a. 

Isporuku oružja i vojnu podršku za Autonomni region Kurdistan Teheran nikada nije zvanično potvrdio. Ipak, sada general Yuhya Rahim Safavi, vojni savjetnik vjerskog vođe u Iranu, podsjeća sjevernoiračke Kurde na to da „Barsani i njegovi ljudi ne smiju zaboraviti koliko trebaju biti zahvalni Iranu“. Teheran ne želi izgubiti svoj utjecaj na iračke Kurde i želi ugušiti njihova nastojanja za vlastitom državom jer bi to moglo ohrabriti iranske Kurde da im se pridruže. 

U to se uklapa i to da je Safavi u isto vrijeme upozorio Kurde da se ne udaljavaju previše od centralne vlade u Bagdadu i da spriječe podjelu Iraka. No general je u svojoj poruci bio još oštriji: prebacio je Barsaniju da surađuje sa neprijateljima Irana. Navodno je Barsani dozvolio konzulatu Saudijske Arabije u glavnom kurdskom gradu Erbilu da naoruža nezadovoljnu kurdsku manjinu u Iranu. Sunitska Saudijska Arabija slovi za najvećeg iranskog rivala kad su u pitanju pretenzije na prevlast u tom regionu.

Nemiri među manjinama u Iranu

Područja koji se prostiru dužinom iračke granice slove zvanično u Iranu za zapostavljena područja. Razlog: oronula infrastruktura i nedostatak medicinskih i obrazovnih institucija. Tamo žive sunitske manjine u većinski šiitskom Iranu: na jugu manjine arapskog porijekla, a na sjeveru Kurdi. Kurdska manjina u Iranu broji skoro osam miliona ljudi. Oni se već desetljećima žale na to da su diskriminirani od strane Teherana i zahtijevaju više jezičkih i kulturalnih prava.

S obzirom na ovu pozadinu, izvještaj novinske agencije Reuters početkom novembra je podignuo pravu prašinu. Reuters je izvijestio da oko 200 iranskih Kurdinja sudjeluje u ofanzivi na Mosul. Ova jedinica sačinjena od žena je navodno povezana sa naoružanom iranskom Kurdskom oslobodilačkom strankom PAK u Iranu i školovana je od strane Koalicije protiv IS-a koju predvode SAD. Dugoročni cilj ove grupe je navodno osnivanje vlastite kurdske države koja bi trebala obuhvatati Kurdima naseljena područja u Turskoj, Siriji i u Iraku – jedan nacionalistički projekt koji sve pogođene države žestoko odbacuju.

U iranskom Kurdistanu ovo niko ne želi potvrditi, ni u povjerenju. „Ono što je važno u iranskom Kurdistanu su stranke sa širokom bazom u stanovništvu", kaže Shahou Hosseini, predstavnik Demokratske stranke Kurdistan u Iranu koji živi u Francuskoj. „Velike stranke nemaju interesa za oružanu pobunu protiv Teherana. One samo zahtijevaju više jezičkih i kulturnih prava“, kaže on.

Irak podijeljen na tri dijela

Teheran je ipak alarmiran. „Iran strahuje od gubitka svog utjecaja na sjeveru Iraka", kaže Shahou Hosseini. Ovaj utjecaj Irana u susjednoj zemlji s druge strane izaziva nezadovoljstvo kod drugih jakih aktera u regionu, objašnjava Mehrdad Khonsari. Ovaj bivši iranski diplomata danas je Senior Research Consultant u Centru za arapske i iranske studije u Londonu. „Prije svih Saudijska Arabija želi smanjiti utjecaj Irana", kaže on. 

No Khonsari kaže i sljedeće: upozorenje Teherana od opasnosti od podjele Iraka nije u skladu s realnošću, jer je zemlja već odavno podijeljena na tri dijela: „Irak čine: naftna područja na jugu koje kontrolira šiitska centralna vlada, Autonomni region Kurdistan na sjeveru i zapad zemlje kojega naseljavaju sunitske manjine."