Trenutno seu Iranu vodi žestoka debata oko izjava predsjednika Peseškiana u vezi sa moralnom policijom. Na svojoj prvoj konferenciji za štampu - šest sedmica nakon stupanja na dužnost - Peseškian je izjavio da će se založiti da moralna policija više ne uznemirava žene. "Da li vas i dalje maltretiraju?" upitao je on novinarku, koja je iza mikrofona stajala s opušteno vezanom maramom na glavi. Ona je ispričala da je morala koristiti zaobilaznice i izbjegavati rute kako je moralna policija ne bi zaustavila.

Ova izjava izazvala je kontroverznu raspravu ne samo na internetu, već posebno u političkim krugovima u Iranu. Mohammad Javad Motazeri, predsjednik Vrhovnog suda, kritikovao je predsjednikove riječi i rekao: "Gospodine predsjedniče, pitate da li moralna policija još uvijek postoji i smeta? Pravo pitanje bi trebalo glasiti da li neprimjereno nošenje hidžaba od strane novinarke ugrožava vrijednosti koje ne smiju biti narušene."

I konzervativni poslanik parlamenta Abas Goodarzi upozorio je predsjednika na takve izjave i rekao: "Nevjerovatno je da predsjednik želi ukoriti moralnu policiju."

Bijes i duboko nezadovoljstvo u javnosti

Na internetu se, pored ogorčenih komentara konzervativnih političara i njihovih pristalica, mogu naći i brojni glasovi bijesnih iranskih žena koje su, dijelom pod svojim pravim imenom, aktivne na društvenim mrežama. Od tragične smrti 22-godišnje Jine Mahse Amini u policijskom pritvoru prije dvije godine, mnoge od njih odbijaju nositi maramu u javnosti. "Zar predsjednik ne zna s čim se svakodnevno suočavamo?" pitaju mnoge od njih. "Nakon svih mrtvih žena, on pita da li nas moralna policija još uvijek maltretira?" napisala je novinarka Elahe Khosravi na platformi X.

Poput mnogih drugih žena u Iranu i ona je objavila svoju novu fotografiju uoči druge godišnjice smrti Jine Mahse Amini - bez marame, snimljenu u javnosti - uz poruku: "Mi smo bezbrojne."

"Predsjednik Peseškian i barem dio političkog aparata u Iranu shvataju da odgovor na bijes i duboko nezadovoljstvo stanovništva ne leži u daljnjem nasilju. Razvoj događaja u posljednje dvije godine se ne može poništiti, niti zaustaviti", objašnjava sociolog Mehrdad Darvishpour, profesor na Univerzitetu Mälardalen u Švedskoj.

Darvishpour godinama istražuje političke promjene u Iranu. "U Iranu postoji snažan ženski pokret koji se više ne može potisnuti niti ignorirati. Nakon smrti Jine Mahse Amini, mnoge žene su odlučile da se suprotstave obavezi nošenja marame. Uprkos masovnoj represiji u posljednje dvije godine, one svakodnevno pružaju otpor a njihova hrabrost širi se društvom. Iako su protesti u Iranu nakon smrti Jine Mahse Amini brutalno ugušeni, oni ponovo mogu izbiti u svakom trenutku."

Predsjednik i Vijeće za kulturnu revoluciju

Da li će Peseškian uspjeti spriječiti moralnu policiju da nastavi uznemiravati žene ne zavisi samo od njegovih odluka. Zvanično, moralna policija je pododjeljenje iranske policije, koja je podređena Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Odluke o zadacima moralne policije, međutim, donosi Vrhovno vijeće za kulturnu revoluciju. Ono je ključna institucija Islamske Republike Iran. Njegova glavna zadaća je nadgledanje i oblikovanje kulturne i obrazovne politike zemlje. Ima značajan uticaj na kulturna i naučna kretanja i pravce u Iranu i kontroliše ključna područja poput obrazovanja, univerziteta i kulturnih aktivnosti.

Vijeće se sastoji od predstavnika vlade, uključujući predsjednika i određene ministre, kao što su ministri kulture i obrazovanja, te članovi, koje direktno imenuje vjerski vođa, ajatolah Hamenei. Među njima su i predstavnici klera, koji insistiraju na očuvanju -  iz njihove perspektive - islamskih vrijednosti kao što su nošenje marame i pravila oblačenja za žene.

Uprkos ovim ograničenjima, predsjednik, koji je na čelu administrativnog aparata, ima određeni manevarski prostor za uvođenje promjena.

Povratak otpuštenih profesora i studenata

To se trenutno vidi u slučaju profesora i studenata, koji su otpušteni tokom i nakon demonstracija povodom smrti Jine Mahse Amini. Mnogi profesori su dobili otkaz, a studenti prisilno ispisani. Sada im je dozvoljeno da se vrate na univerzitete, kako je najavio novi ministar obrazovanja. Rektor Univerziteta u Teheranu, koji je bio odgovoran za mnoge ove suspenzije, smijenjen je 18. septembra.

Zahvaljujući zalaganju ministra zdravlja i medicinskog obrazovanja dr. Zafarghanidija, Motahare Goonei će svoje studije nastaviti na Univerzitetu u Teheranu u narednom semestru, objavila je ova studentkinja 17. septembra na svom nalogu na platformi X. Motahare Goonei je uhapšena tokom protesta u Iranu 2022. godine. Bila je u posljednjem semestru studija stomatologije i pred diplomom, kada joj je zbog "pobune" i "podsticanja haosa" na fakultetu izrečena petosgodišnja zabrana studiranja. Nakon puštanja na slobodu, zalagala se za političke zatvorenike i ponovno je uhapšena. Od maja 2024. je na slobodi uz kauciju. Sada se bori za povratak svih ispisanih studenata.

"Želim se vratiti na univerzitet", rekao je Kasra Nouri u razgovoru za DW. Politički aktivista, član potisnute vjerske manjine Gonabadi derviša, nije uspio završiti svoj master studij iz oblasti ljudskih prava na Univerzitetu u Teheranu. Zbog svog zalaganja za slobodu govora i mirne proteste, u proteklih 15 godina bio je uhapšen pet puta i proveo gotovo deset godina u zatvoru. "Za mene nije stvar u diplomiranju. Borim se za pravo na obrazovanje za sve ljude u Iranu, bez obzira na njihovu religiju ili politička uvjerenja. Od svog puštanja na slobodu tražim pravne načine kako bih otvorio put za sebe i sve druge studente koji su suspendirani zbog svojih mirnih protesta."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu