Ne zna se koliko je radnji i lokala policija zatvorila poslednjih mjeseci, jer su služili žene bez marame. U onlajn verzijama iranskih novina i na internetu, međutim, svakodnevno se pojavljuju novi izvještaji o pojačanom djelovanju vlasti. Prošle nedelje je, na primjer, zatvoren najveći tržni centar u turističkom gradu Širazu, sa 230 prodavnica. Ovo je težak udarac za pogođene poslovne ljude, pogotovo pred školski raspust i praznike. Zato što usred duboke ekonomske krize moraju da plaćaju visoke kirije za svoje radnje, a ne mogu da ostvare bilo kakav promet.

„Oni žele da nas okrenu jedne protiv drugih i oslanjaju se prvenstveno na potkazivanja svojih pristalica", rekla je Lejla za DW. Ova aktivistkinja za ženska prava iz kurdskog grada Sanandaj ne vjeruje da će ovakvi pokušaji zastrašiti žene i vratiti vrijeme unazad. Ona, međutim, strahuje da ove mjere neće ostati bez posljedica. 

Skidanje marame krivično djelo

Nakon tragične smrti 22-godišnje Jine Mahse Amini u policijskom pritvoru i protesta širom zemlje koji su potom uslijedili, sve više žena odbija da poštuje propise o hidžabu i izlazi u javnost bez marame. Da bi povećala pritisak na njih, policija je sredinom aprila pokrenula operaciju širom zemlje, postavljajući nove nadzorne kamere na javnim trgovima i ulicama. Oni imaju za cilj da identifikuju žene koje izlaze u javnost bez hidžaba.

Novi šef iranske policije Ahmad-Reza Radan ističe da je skidanje marame krivično djelo. Dakle, svako ko prekrši zakon bi trebalo za to da odgovara. Ovo bi sada trebalo da važi i za prodavnice i restorane koji uslužuju žene bez hidžaba. Prvo će biti upozoreni, a u slučaju ponavljanja moraju da računaju sa njihovim zatvaranjem.

Načelnik policije Radan poznat je po svojim agresivnim akcijama protiv svakog oblika protesta i otpora civilnog društva. EU je i protiv nejga uvela snakcije zbog njegove uloge u brutalnom gušenju protesta 2009. godine. Radan je tada, kao zamjenik šefa iranske policije, upotrijebio smrtonosnu silu protiv demonstranata koji su se okupili na ulicama poslije spornih predsjedničkih izbora. U januaru 2023, ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, imenovao ga je za glavnog komandanta iranskih policijskih snaga. Država je time poslala signal nepomirljivosti iranskom civilnom društvu, koje je mjesecima protestovalo protiv političkog sistema i preovlađujućih uslova, kao što je zahtjev za nošenjem marama za žene.

Svi treba da „zapovijedaju dobro, a zabranjuju zlo"

U međuvremenu je na snazi dobio jedan poseban štab koji radi pod motom: „zapovijedati dobro i zabranjivati zlo". Pristalice državne vlasti, uglavnom dobrovoljni doušnici šalju osoblju štaba informacije o kršenju moralnih pravila. Ova špijunska služba ima oko 500 kancelarija širom zemlje. Doušnici šalju često fotografiju žene bez marame u restoranu ili u kupovini u prodavnici.

„Znam to", rekla je Zahra iz Teherana. „U posljednjih nekoliko nedelja su mi se dosta obraćali vlasnici radnji ili restorana. Traže da navučem maramu preko glave. Ja to ne radim i radije napuštam lokal ili radnju jer ne želim da i oni da upadnu u nevolje". Kada se prodavnica ili restoran zatvore, to ima razorne ekonomske posljedice, često i za nekoliko porodica. Iran godinama pati od ekonomske krize, koja se pogoršala posljednjih meseci. Prema zvaničnim podacima, stopa inflacije je porasla sa skoro 35 odsto na 55 odsto u proteklih šest mjeseci.

"Ali solidarnost u društvu je porasla", naglašava aktivistkinja Lejla u intervjuu za DW „Čak i religiozni i konzervativni slojevi društva imaju više razumijevanja za naš otpor i našu borbu za samoopredjeljenje. A nova strategija vlastodržaca ne funkcioniše svuda. „U Kurdistanu, na primjer, jedva da poznajem nekoga ko je voljan da radi za štab „Zapovijedaj dobro, i zabranjuj zlo".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu