Upozorenje je bilo jasno. Ako bi američki predsjednik Donald Trump raskinuo sporazum, SAD bi zažalile „kao nikada ranije u svojoj istoriji", rekao je iranski predsjednik Hassan Ruhani u govoru koji je prenosila televizija. „Trump treba znati da je naš narod ujedinjen", rekao je Ruhani.

Iranski predsjednik je istovremeno rekao da će njegova zemlja više gledati u pravcu Evrope nego SAD. „Trump će dogovor odbiti ili ga i dalje sabotirati", kaže Ruhani. Zato je za Iran važno `da li se Evropljani distanciraju od njegovog puta ili ne`".

Jedan kratki komentar iranskog predsjednika pokazuje kako bi mogle izgledati moguće iranske reakcije ukoliko SAD raskinu sporazum: ukoliko se zapadni tabor ne podijeli, onda bi Teheran mogao pokušati iskoristiti različite interese SAD sa jedne i evropskih zemalja sa druge strane. Na kraju toga bi u najmanju ruku o pitanju sporazuma o atomskom programu moglo doći do zbližavanja Irana i EU.

Klin u zapadnom taboru

Prije ove mogućnosti je svoje upozorenje u lijevo-liberanom izraelskom dnevnom listu „Haaretz" iznio i Amos Gilad, bivši visoki zvaničnik izraelskih snaga sigurnosti. Ukoliko se SAD povuku iz sporazuma, onda će vodstvo u Teheranu pokušati napraviti raskol između ova dva zapadna tabora.

To bi vjerovatno imalo prednosti za Iran jer jedna takav razvoj bi mogao znatno otežati međunarodni uvid u atomski program. „Ako Amerikanci raskinu sporazum, onda moraju pripremiti alternativu", kaže Gilad i dodaje: „ali, ne vjerujme da će se to desiti".

Povlačenje SAD iz sporazuma sa sobom donosi i rizik, ako ne i podjele u najmanju ruku udaljavanje unutar zapadnog tabora. „Evropljani su rekli da se oni neće povući iz sporazuma", kaže Oliver Meier, stručnjak za sigurnosnu politiku u berlinskoj „Fondaciji za nauku i politiku".

Iran je odbio da ponovo pregovara o sporazumu o atomskom programu. „To ne žele ni Evropljani. To nije ni izvodivo jer se ne mogu mijenjati pojedinačni aspekti nego kompletan paket", kaže Meier. „To je veoma kompleksan i dosta veliki paket koji je dogovoren tokom dugih pregovora. Ponovo tako nešto uraditi bi bilo veoma teško".

Koliko bi se SAD i Evropa udaljile jedna od drugih u slučaju Trumpovog raskida sporazuma ne zavisi samo od sveobuhvatnih posljedica koje bi uslijedile nakon što se na takav korak odluči američki predsjednik.

Ukoliko on poništi odluku o ukidanju sankcija i poslove sa Iranom na međunarodnom polju poveže sa embargom, onda bi došlo do udaljavanja sa Evropljanima. Ako bi bile sankcionisan banke koje imaju poslovne odnose sa Iranom, onda bi se to u Evropi moglo posmatrati kao `neprijateljski akt koji do sada nije postojao ", upozorio je u razgovoru za magazin „Al-Monitor", Jarrett Blanc bivši glavni koordinator sporazuma o atomskom programu u vrijeme kada je predsjedničku dužnost u SAD obnašao Barack Obama.

Moguća eskalacija na Bliskom istoku

Iran ima različite mogućnosti da reaguje. Jedan dio tih reakcija bi bio i protiv EU. U Büsselu se pretpostavlja da bi sporazum o atomskom programu vodio do umjerene vanjske politike Irana. Međutim, nastupilo bi suprotno. Mullahov režim je veoma angažovan u Siriji u kojoj pruža veliku podršku predsjedniku Al-Assadu.

U slučaju raskida sporazuma bi Iran mogao nastaviti sa još oštrijom formom. U najgorem slučaju do izbijanja rata sa SAD. Takvu mogućnost je nagovijestio francuski predsjednik Emmanuel Macron u razgovoru za magazin „Spiegel". Mogućnost da Trump raskine sporazum je najgora do sada. „To znači, Pandorina kutija bi se otvorila i moglo bi doći do izbijanja rata". Macron je još dodao: „Ne vjerujem da Trump želi rat".

U slučaju raskida sporazuma bi Iran mogao ponovo pomiješati karte na Bliskom istoku i to po svojoj volji i viđenju stvari. 

 „Washington Post" strahuje da bi raskidom sporazuma konačno prošlo vrijeme zbližavanja i razumijevanja. Ovaj list također podsjeća da trenutno nije poznato koliko se američkih državljana nalazi u iranskim zatvorima. Najavom raskida sporazuma su drastično smanjene šanse za oslobađanje američkih državljna iz iranskih zatvora.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android