„Sinoć je u Teheranu skupina vandala i izgrednika došla i uništila zgradu koja je pripadala državi, našem narodu, samo kako bi ugodili srcu predsjednika Sjedinjenih Država“, rekao je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei u svom prvom obraćanju javnosti nakon eskalacije protesta 03. janaura. Hamenei je, u obraćanju preko državne televizije, pozvao Donalda Trumpa da „upravlja svojom vlastitom zemljom“, javio je Reuters. On je također rekao da su ruke američkog predsjednika Donalda Trumpa "umrljane krvlju više od hiljadu Iranaca" i predvidio da će "arogantni" američki vođa biti "svrgnut" poput carske dinastije koja je vladala Iranom do revolucije 1979. godine. 

Sam Trump je, u svjetlu najnovijeg vala prosvjeda, ponovio svoje prethodne prijetnje vodstvu u Teheranu. "Jasno sam im dao do znanja da ćemo snažno djelovati ako počnu ubijati ljude, što često čine u svojim nemirima - a imaju puno nemira", rekao je Trump u intervjuu s konzervativnim radijskim voditeljem Hughom Hewitom.

Novi stupanj eskalacije

Protekle noći s četvrtka na petak održane su, kako javljaju agencije, najmasovnije demonstracije od početka prosvjeda. Hiljade ljudi okupilo se u glavnom gradu Teheranu. Slike pokazuju veliki broj prosvjednika i u zapadnom iranskom gradu Abadanu, izvijestila novinska agencija AFP, dok su iranski mediji u egzilu objavili slike prosvjeda i u drugim gradovima. 
Očevici su izvijestili da su snage sigurnosti koristile suzavac protiv maskiranih prosvjednika. Videozapisi aktivista prikazivali su zapaljena vozila. 

U Teheranu su mnogi ljudi sa svojih balkona vikali slogane poput "Smrt Islamskoj Republici" i "Smrt diktatoru", rekli su očevici novinarima Associated Pressa.

Iranska vlada je u četvrtak navečer isključila internet i međunarodne telefonske pozive u zemlji. 

Na prosvjede u četvrtak i petak je pozvao prognani prestolonasljednik Reza Pahlavi, sin u Iranskoj revoluciji svrgnutog vođe šaha Muhameda Reze Pahlavija. 

Demonstracije u Iranu traju već dvanaest dana. Počele su kao izraz bijesa zbog visokih troškova života i loše ekonomske situacije. Od početka vala prosvjeda 28. decembra, okupljanja su održana u najmanje 50 gradova, prvenstveno na zapadu zemlje.
Do sada je u nasilju tijekom demonstracija poginulo najmanje 42 ljudi, dok je više od 2270 privedeno, izvijestila je američka novinska agencija Human Rights Activists.

Od 1999. godine Iran je više puta doživio velike, pretežno mirne prosvjedne pokrete, koji su u prošlosti redovito bili nasilno gušeni.

Studentski prosvjedi u julu 1999. godine

Povod je bilo zatvaranje reformistički orijentiranih novina Salam, protiv kojih su studenti u Teheranu najprije mirno prosvjedovali. 

U noći 8. jula, snage sigurnosti upale su u studentski dom, ubivši najmanje jednog studenta. Operacija je izazvala nacionalne prosvjede koji su trajali nekoliko dana.

Basidži milicije nasilno su se obračunale s prosvjednicima. Ubijene su još najmanje četiri osobe, neki studenti su nestali bez traga, a uhićeno je između 1200 i 1400 ljudi.

"Zeleni pokret" u junu 2009. godine

Nakon spornih predsjedničkih izbora, širom zemlje izbili su masovni prosvjedi, poznati kao Zeleni pokret. Milijuni Iranaca doveli su u pitanje službene rezultate izbora i optužili vladu Mahmooda Ahmadinejada za izbornu prijevaru. Zelena je bila boja kampanje njegovog protukandidata, Mira Hosseina Mousavija. 

U početku mirne demonstracije razvile su se u najveće prosvjede od Islamske revolucije 1979. Sigurnosne snage, Revolucionarna garda i milicije Basij upotrijebile su ogromnu silu protiv prosvjednika. Brojni ljudi su ubijeni ili ozlijeđeni, a hiljade su uhićene. 

Novembar 2019. - Povećanje cijene goriva kao okidač

Nacionalni prosvjedi ponovno su potresli Iran u novembru 2019. godine. Okidač je bio drastično povećanje cijena goriva preko noći. Demonstracije, koje su se brzo proširile na više od 20 gradova, započele su mirno, ali su u kratkom vremenu brutalno ugušene. Uz ekonomske zahtjeve, sve su se više čuli politički slogani, uključujući izravne pozive na svrgavanje vrhovnog vođe Alija Hamneija. 

Sigurnosne snage odgovorile su iznimnom silom. Događaji su u noviju povijest zemlje ušli kao "Krvavi novembar". 

Septembar 2022. - "Žena, život, sloboda"

Smrt 22-godišnje Kurdkinje Jine Mahse Aminipotaknula je nove prosvjede širom zemlje. Umrla je u policijskom pritvoru nakon što ju je uhitila policija za moral zbog navodnog kršenja propisa o nošenju hidžaba. Ono što je započelo kao demonstracija protiv policijske brutalnosti i obveznog nošenja hidžaba brzo se proširilo u široki prosvjedni pokret protiv političkog sustava u cjelini.

Pod sloganom "Žena, život, sloboda" mnogi mladi ljudi sudjelovali su u prosvjedima, kao i žene koje nisu nosile obvezni hidžab. Vlada je odgovorila masovnom represijom: snage sigurnosti koristile su bojevo streljivo protiv prosvjednika, hiljade su uhićene, a brojni ljudi su ubijeni. 

Deseci mladih prosvjednika su osuđeni su smrt po kratkom postupku. Prosvjedi su trajali mjesecima i predstavljali su jedan od najvećih izazova za Islamsku Republiku posljednjih desetljeća. 

Ono što je zajedničko ovim nacionalnim protestnim pokretima jest duboko nezadovoljstvo Islamskom Republikom u sve većim dijelovima stanovništva. Prosvjednici političko vodstvo optužuje za nedostatak i volje i sposobnosti da se suoči sa zahtjevima društva.

Umjesto toga, država se oslanja na represivne mjere poput ciljanih napada i demonizacije svake oporbe koja ima potencijal ujediniti i mobilizirati ljude. Zbog nedostatka koordinacije i vodstva, prosvjedi su više puta brutalno ugušeni. Brojni politički aktivisti su ili zatvoreni ili su prisiljeni napustiti zemlju. Ishod trenutnih prosvjeda ostaje neizvjestan.