Prije 40 godina, u gradu Širazu na jugu Irana dogodilo se jedno od najokrutnijih nedjela protiv Bahá i zajednice u Iranu. 18. juna 1983. deset žena u dobi od 17 do 57 godina javno je obješeno na trgu - jedna za drugom. Njihov jedini "zločin" bio je pripadnost vjerskoj manjini Bahá'í . Odbili su da se odreknu svoje vere. Najmlađa među njima bila je 17-godišnja Mona Mahmoudnejad. Poučavala je Bahá'í djecu kojoj nije bilo dozvoljeno da idu u školu. Njihova tijela nikada nisu predata porodicama, tako da nisu mogli biti ni ispraćani ni sahranjeni prema svojim vjerskim običajima. Slično se dogodilo šestorici Bahá'í muškaraca koji su dvije noći ranije pogubljeni na istom mjestu. Oni su bili u srodstvu sa 10  pogubljenih žena.

Preko 200 Bahá'ija je pogubljeno u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. Pogubljenja su prestala tek nakon međunarodnog negodovanja, ali progon ove vjerske manjine u Iranu traje do danas. Stoga je pažnja međunarodne javnosti od egzistencijalne važnosti za pripadnike Bahá'i zajednice u Iranu, kako je za DW naglasio Jascha Noltenius, povjerenik za pitanja ljudskih prava ove vjerske grupe u Njemačkoj.

- pročitajte i ovo:  Iran: Vlast povećava pritisak na žene

Bahaisti podvrgnuti sistematskom progonu

„Bahaisti su podvrgnuti sistematskom progonu, što se ogleda u iranskoj državnoj doktrini da se spriječi njihov razvoj, da se unište njihovi korijeni i da im se uskrati studiranje i rad, ali i u ponovljenim talasima hapšenja i presudama donesenim isključivo zbog njihove vjerske pripadnosti", kaže Noltenius. On dodaje: „Ako međunarodna štampa o tome ne izvještava i ako vlade i organizacije za ljudska prava širom svijeta ne zahtijevaju jednak tretman Bahaista, u skladu s iranskim obavezama u domenu međunarodnog prava, opstanak najveće vjerske nemuslimanske manjine u Iranu biće ugrožen."

Sa oko 300.000 članova, Bahá'í zajednica u Iranu najveća je vjerska manjina u zemlji. Za razliku od hrišćana, Jevreja i Zoroastrijanaca, oni, prema članu 13. iranskog Ustava, nisu zaštićeni niti priznati kao vjerska manjina.

Bahá'í zajednica je nastala u Iranu sredinom 19. vijeka, odvojivši se od šiitskog islama. Njihova vjera promoviše principe rodne ravnopravnosti, koje su konzervativni klerici od samog početka odbacivali. Progon progresivnih Baha'ija u Iranu počeo je još u 19. vijeku i drastično se pojačao od Islamske revolucije.

Šiitske vlasti smatraju Bahá'ije otpadnicima i tretiraju ih kao građane drugog reda. Oni su proizvoljno hapšeni, mučeni, a oduzima im se i imovina. Njihov pristup obrazovanju i zapošljavanju je ozbiljno limitiran. Osim toga, njihove vjerske institucije su zabranjene, njihove aktivnosti se prate, a njihove zajednice redovno uznemiravaju državni organi.

Usred brutalnog gušenja protesta širom zemlje 2022. godine, pritisak na Bahá'í zajednicu nastavlja rasti. 10. juna, u intervjuu za TV-kanal Iran International, kćerka pjesnikinje Mahvash Sabet potvrdila je da je imovina njene porodice zaplijenjena. „Moj otac je bio primoran da vlastima preda zgradu koju je sam teško sagradio, ciglu po ciglu. A sve samo zato što smo mi Bahá'í.  Ona je također potvrdila da je njena majka Mahvash Sabet zlostavljana u zatvoru.

Još u maju je međunarodno udruženje pisaca PEN izvjestilo da su Mahvash Sabeti slomljena koljena tokom ispitivanja u zatvoru. Više puta je tokom saslušanja bacana od zid, sjedeći zavezana na stolici. Rendgenski snimci, napravljeni u zatvoru, potvrdili su da je ova ponovljena upotreba sile dovela do loma koljena.

- Pročitajte i ovo:  Iranski suniti - muslimani drugog reda

Nagrada "Writer of Courage" za pjesnikinju u zatvoru

Mahvash Sabet je 2017. godine dobila nagradu PEN-a za hrabrost -  "Writer of Courage" za svoju knjigu „Bez granica - Pjesme iz zatvora". Ona je jedna od najpoznatijih članica Bahá'í zajednice u Iranu. Ova 70-godišnja pjesnikinja i bivša učiteljica bila je u zatvoru od 2008. do 2017. zbog svoje bahajske vjere. U novembru 2022. ponovo je osuđena na 10 godina zatvora jer navodno "nije naučila lekciju", kako je obrazložio iranski sudija.

"Iransko društvo je postalo osjetljivije na Bahá'í zajednicu", rekao je za DW aktivista za ljudska prava Zhinoos Forootan. "Kada izvještavamo o progonu i zatvaranju Bahá'ija, više ne čujemo fraze poput: 'Možda su nešto uradili'. Zahvaljujući internetu i društvenim mrežama, ljudi su sada bolje informisani.

Kampanje poput #OurStoryIsOne također pomažu i pokazuju da se svi zalažemo za jedan cilj." Kako bi obilježila 40. godišnjicu pogubljenja deset Bahá'í žena u Iranu, zajednice ove vjerske  grupe u inostranstvu su pokrenule globalnu kampanju #OurStoryIsOne. Ova kampanja ne samo da odaje počast pogubljenim ženama, već i dugoj borbi za rodnu ravnopravnost koju do danas vode žene svih vjera i različitog porijekla u Iranu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu