"Iranski režim gubi svaki legitimitet"
14. januar 2026
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful stao je iza izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca o odnosu prema iranskom režimu i njegovom postupanju prema demonstrantima.
„Ako jedan režim može da suzbija demonstracije samo još upotrebom oružane sile, onda se vidi da je taj režim na svom kraju", rekao je Vadeful u emisiji tagesthemen. Ukoliko bi se brojevi žrtava makar približno potvrdili, bilo bi jasno da režim zaista preduzima sve mjere kako bi se po svaku cijenu održao na vlasti. Time režim gubi svaki legitimitet i pravo da upravlja zemljom.
Mjere protiv nečovječnog postupanja
Više od dvije nedjelje Iranke i Iranci protestuju zbog teške ekonomske krize i protiv autoritarnog i teokratskog sistema vlasti Islamske Republike. Snage bezbjednosti sa velikom brutalnošću postupaju prema učesnicima protesta. Vrlo je vjerovatno da ima mnogo poginulih, ali tačni podaci još uvijek nisu dostupni.
Vlasti u Iranu su isključile redovan internet, tako da vrlo malo informacija dospijeva u inostranstvo. Građani Irana su zato u velikoj mjeri upućeni na satelitsku uslugu Starlink, u vlasništvu Ilona Maska, kako bi sa svijetom dijelili snimke protesta. Prema navodima finansijske službe Blumberg, Maskova kompanija SpaceX učinila je ovu uslugu besplatnom za Iran. Ipak, prema medijskim izvještajima, iranske vlasti su djelimično uspjele da spriječe prijem signala. Tokom vikenda su, prema pisanju lista Wall Street Journal, vlasti u zapadnom Teheranu započele potragu za Starlink antenama i njihovu zaplijenu. Antene i prijemnici za Starlink u Iranu su zabranjeni. Uprkos tome, procjenjuje se da je u zemlju prokrijumčareno oko 20.000 terminala. Takođe su i obične satelitske antene zvanično zabranjene, a u više dijelova Teherana snage bezbjednosti počele su i njihovu zaplijenu.
Nepotvrđeni podaci o hiljadama mrtvih
Prema proračunima nevladine organizacije sa sjedištem u SAD, u dosadašnjim masovnim protestima u Iranu ubijeno je najmanje 2.571 osoba. Od toga su 2.403 bile demonstranti kritični prema vlastima, dok je 147 osoba bilo „povezano sa rukovodstvom u Teheranu“, navodi grupa Human Rights Activists News Agency (HRANA). Do sada je uhapšeno više od 18.100 ljudi.
Ove brojke se trenutno ne mogu nezavisno provjeriti. Međutim, tokom ranijih protesta organizacija, koju su osnovali aktivisti iz Irana, na kraju je iznosila tačne podatke.
Takav nečovječan način postupanja jednog režima nije dugo viđen, rekao je njemački šef diplomatije Vadeful, osvrćući se na brutalnu represiju nad učesnicima protesta. „To po podlosti više ne može da se nadmaši. Zbog toga pokušavamo da preduzmemo sve mjere koje su na bilo koji način moguće kako bismo tom režimu stali na put.“
Mjere protiv Revolucionarne garde?
Izrazi solidarnosti su minimum, ali politički mora da se učini više, rekao je Vadeful. Sankcije koje teško pogađaju režim treba ponovo staviti na snagu. Takođe treba ubrzati uvrštavanje iranske Revolucionarne garde na listu terorističkih organizacija. O tome je, kako je rekao ministar spoljnih poslova, razgovarao sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove Kajom Kalas i drugim evropskim kolegama. Njemačka poziva sve evropske zemlje da Revolucionarnu gardu stave na listu terorističkih organizacija.
„Koristimo sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju u okviru međunarodnog prava“, rekao je Vadeful, prije svega imajući u vidu sankcije.
Formalne razgovore sa režimom o situaciji u Iranu ili o nuklearnom naoružanju njemački šef diplomatije više ne želi da vodi i jasno poručuje: „Ovaj režim osuđujemo, ovaj režim mora biti jasno izolovan.“ Saradnja između Irana, Rusije i Kine predstavlja „trougao koji je odgovoran za mnogo nesreće u svijetu“, rekao je Vadeful.
Prema navodima jedne kurdske organizacije za ljudska prava i Amnesti internešnala, danas prijeti prva egzekucija učesnika najnovijeg talasa protesta. Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je režim u Teheranu da će na Sjedinjene Države „veoma oštro reagovati" ukoliko dođe do egzekucija. Iransko pravosuđeje u međuvremenu pokrenulo prve optužnice protiv uhapšenih demonstranata. Među optužbama je i „ratovanje protiv Boga“ – krivično djelo koje se prema islamskom pravu u Iranu može kazniti smrtnom kaznom. I tokom ranijih talasa protesta pravosudni organi u zemlji su izricali i sprovodili smrtne presude.