Islam je (ipak) dio Hamburga
20. august 2012Hamburg je odlučio da odnose definiše crno na bijelo. Pet godina trajali su pregovori sa organizacijama koje predstavljaju 130.000 muslimana i 50.000 alevita, a njihov rezultat je ugovor kojeg je već usvojila vlada Hamburga, takozvani Senat. Do jeseni bi ugovor trebalo da bude ratifikovan i u parlamentu ovog grada koji u Njemačkoj ima status savezne države.
Muslimani i aleviti u Hamburgu bi prema ovom ugovoru trebalo da dobiju pravo da za velike vjerske praznike uzmu slobodan dan, da aktivno učestvuju u kreiranju nastave iz religije u školama, a da đaci muslimani mogu za Bajram i za alevitski praznik Ašura da izostanu iz škole. Osim toga su definisana i prava muslimana na posebne vjerske obrede prilikom sahrana.
Gesta opredjeljenja za partnerski odnos
Mnoge od stvari spomenutih u ugovoru su već definisane važećim zakonima, ali vlasti Hamburga poseban ugovor sa predstavnicima muslimana vide kao važnu gestu. Njome se javno pokazuje da islam postoji u Hamburgu te da postoje brojni građani-muslimani koji su ravnopravni članovi ovog društva, i sa kojima želi da se razgovara na ravnopravnom i partnerskom nivou, navodi Jörg Schmoll, glasnogovornik hamburškog Senata.
"Znamo da muslimani, time i islam, pripadaju Hamburgu, odnosno ovom društvu", kaže on.
Kontroverzna diskusija
Hamburg tako kao prva savezna država Njemačke "na papir" stavlja ne samo odnose sa muslimanima, nego i kontroverznu konstataciju bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa kako je "islam dio Njemačke". Sadašnji predsjednik Njemačke, Joachim Gauck, izjavio je nedavno kako "islam nije dio Njemačke, ali muslimani jesu".
To što je islam priznat kao dio hamburškog društva pozdravlja i Erol Pürlü iz udruženja Islamskih kulturnih centara Njemačke, jedne od organizacija koja je učestvovala u pregovorima.
"Na ovaj način je priznat društveni angažman muslimana u Hamburgu i stvorena je pravna sigurnost kako za muslimane, tako i za ljude drugih vjera", kaže Pürlü.
Odanost vrijednostima njemačkog Ustava
Naime, muslimani Hamburga nisu dobili samo prava, nego i određene obaveze. Oni su tako javno potpisali da priznaju vrijednosti društva, onako kako to stoji u Ustavu Njemačke. U to se recimo, ubraja ravnopravnost polova, što je do sada bila jedna od velikih zamjerki kritičara islama.
Ugovor je širom Njemačke naišao uglavnom na pozitivne reakcije, kako većine političara, tako i evangelističke i katoličke crkve. U muslimanskim udruženjima se nadaju da bi to mogao biti pozitivan signal da i ostale njemačke savezne države naprave isti korak.
Pürlü kaže kako bi to doprinijelo tome da islam u Njemačkoj postane normalnost, da način života muslimana bude prihvaćen kao realnost i dio društva.
I druge savezne države vode pregovore
Hamburg uistinu jeste prvi grad koji je konkretizovao pregovore državnih organa i muslimanskih organizacija, ali nije jedini. Slični pregovori, koji se tiču prvenstveno nastave religije u školama se vode i u saveznoj zemlji Donja Saska (Niedersachsen). U saveznoj zemlji Sjeverna Rajna Vestfalija (Nordrhein Westfalen) takozvano Koordinaciono vijeće muslimana je već pri kraju pregovora koji će već od naredne školske godine omogućiti učešće muslimanskih učitelja, odnosno nastavnika u nastavi religije.
U Hesenu također pozdravljaju "hamburški ugovor", ali dodaju kako su oni u svojim nastojanjima za integraciju muslimana otišli korak dalje i već razmatraju pravnu mogućnost da se islam na osnovu njemačkog ustava prizna kao jedna od religija, što bi islamskim vjerskim zajednicama dalo još veća prava, uključujući i ubiranje poreza od vjernika, te samostalno organizovanje nastave religije u školama.
Ne postoji "islamizacija" Njemačke
Kritike na račun ugovora stižu iz nekih konzervativnih crkvenih organizacija, a neki su ponovili bojazni da se tako samo priznaje tiha islamizacija kršćanske Njemačke. Jörg Schmoll odbacuje takve tvrdnje uz konstataciju da većina muslimana u Njemačkoj želi integraciju u društvo ove zemlje i protivi se ekstremizmu.
"Ovi ugovori stvaraju jasnu osnovu za međureligijsku saradnju. Stoga nema razloga za zabrinutost da je na djelu islamizacija našeg društva", smatra Schmoll.
Autor: Azer Slanjankić
Odgovorna urednica: Marina Martinović