1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trgovina oružjem na Balkanskoj ruti

3. februar 2020

Na crnim tržištima Balkana teroristi se snabdijevaju oružjem koje koriste u napadima. Jedna francusko-njemačka inicijativa ima zadatak da to spriječi, piše frankfurtski dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Waffen-Amnestie in Australien
Foto: picture-alliance/dpa/AAP/C. Schelle

"Mnogi islamistički teroristički napadi proteklih godina imali su, pored svjetovnih nazora koji se potpuno kose sa zapadnim sistemom vrijednosti , još  jednu zajedničku komponentu: Dio oružja, koje je korišteno u napadima, potiče sa crnih tržišta Balkana", piše Michael Martens u tekstu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Tako je na primjer u napadima u Parizu u novembru 2015, ali i prethodno u napadu na satirični magazin "Charlie Hebdo" korištena automatska puška M70, proizvedena 80-ih u Jugoslaviji. Isto se desilo prilikom masakra u koncertnoj dvorani Bataclan. Automatske puške su proizvedene u Zastavinoj fabrici u Kragujevcu. A od tamo dolaze i ručne granate koje su se koristile prilikom atentata u Sarajevu 1914 kada je ubijen austrijski prjestolasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija."

"Bavarska policija je", navodi se dalje u članku, "spriječila još jedan napad kada je u novembru 2015. u automobilu jednog Crnogorca, u čijem je navigacionom sistemu kao cilj bio unesen Pariz, pronašla kalašnjikove, ručne granate i eksploziv. Nekoliko mjeseci prije toga je švedska policija uhapsila jednog bosanskog muslimana, u čijem automobilu je otkriveno automatsko oružje i deset ručnih granata."

"Tome bi u kraj trebala stati njemačko-francuska inicijativa. 2018. godine su premijeri osam zemalja EU i šest zemalja Zapadnog Balkana postigli dogovor o postepenom preuzimanju kontrole nad lakim i malokalibarskim naoružanjem na Zapadnom Balkanu. 'Još uvijek se oružje iz ratova na Balkanu prodaje duž kontinenta. Teroristi i kriminalci njime ubijaju ljude po Evropi', izjavio je njemački šef diplomatije Heiko Maas (SPD) i obećao sredstva za borbu protiv krijumčarenja i trgovine oružja na ovom području. Proteklog petka su na konferenciji u Berlinu izneseni dosadašnji rezultati njemačko-francuske inicijative. Maas je za FAZ izjavio da inicijativa stvara više sigurnosti u Evropi, jer tamo gdje oružje stoji na dohvat ruke, ono se prodaje u cilju brze zarade. I dodaje: "Ko kontrolira širenje i trgovinu ovim oružjem, taj sprječava konflikte".

 

Maas: "Inicijativa osjetno poboljšala regionalnu  saradnju na Zapadnom Balkanu"

Maas ističe, kako piše FAZ, da je inicijativa osjetno poboljšala regionalnu  saradnju na Zapadnom Balkanu jer je "stvorila evropski prostor sigurnosti koji je važan korak za nastavak puta zemalja Zapadnog Balkana ka EU". "Činjenica da je upravo odbijanje Francuske da se samo pokrene proces učlanjenja za Sjevernu Makedoniju i Albaniju zaustavilo pristupni proces, ne mora da znači da je inicijativa osuđena na propast. Ali u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu više se ne govori 'procesu učlanjenja u EU', već o 'procesu približavanja'. Ova bitna razlika se u regionu jako primjećuje. No za tamošnje vlade - od Beograda pa do Tirane - Francuska je najmanje pozvana da traži reforme u ime EU. Inicijativa i potiče iz vremena prije Makronovog veta na proces proširenja EU. Srbija je na konferenciju u Berlin poslala zamjenika ministra vanjskih poslova, mada bi, kako piše FAZ, sam ministar Ivica Dačić, bivši glasnogovornik Slobodana Miloševića, o ovoj temi zasigurno imao mnogo toga da kaže.

Cilj francusko-njemačke inicijative je da se trajno riješi problem ilegalne trgovine oružjem sa Balkana, pri čemu je usvojen regionalni plan, koji usaglašavaju između sebe donatori, NATO, organizacije UN-a i partneri u regionu. Plan predviđa uspostavu  kontrole nad ovim oružjem u roku od pet godina.

No, s obzirom na ranija iskustva sa sličnim, dijelom i puno sveobuhvatnijim inicijativama, razumljiva je skepsa. Tokom misije NATO-a u ljeto 2001. je više od 3.500 vojnika bilo uključeno u prikupljanje i sistematsko uništavanje oružja u Makedoniji koje je nakon okončanja sukoba  završilo u rukama albanskih odmetnika. Ali i danas to oružje, prije svega u područjima naseljenim Albancima, spada -poput frižidera ili televizora- u kućni inventar. Da ovaj fenomen nije prisutan samo na Zapadnom Balkanu, pokazuje Grčka, koja je od 1981. članica EU. Na Kritu svaka porodica koja živi izvan grada preferira da drži u kući barem jedan komad oružja, za ne daj Bože. Islamistički atentatori  mogu se osloniti i na druge prodavce oružja. To je proteklih godina bila Slovačka, zemlja koja je od 2004. u Evropkoj uniji", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android