Za pobožne muslimane je to bio šok. Njih je nakon klanjanja džume (molitva petkom) u centru Toronta, pred vjerskim objektom čekala grupa demonstranata koji su nosili transparente sa anti-islamskim porukama „recimo islamu ´ne´" ili „muslimani su teroristi."

„Ideš u svoju bogomolju iz koje kasnije izađeš sa osjećajem da si podmlađen i produhovljen i onda budeš dočekan na takav način", kaže Memona Hossain, član organizacije u čijem je vlasništvu pomenuta džamija. „Definitivno je to bio šok", dodaje Hossain.

Na solidarnost u multikulturnom Torontu se nije dugo čekalo. „Raznolikost je naša snaga" ili „Ljubav i podrška našoj muslimanskoj braći i sestrama", piše na jednom od plakata koje su učesnici protudemonstracija zalijepili na ulazu u džamiju. „Protudemonstracije su ohrabrile naše članove i pomogle im da smire strasti", izjavio je Hossan za DW.

Islamofobija u porastu

Protest protiv muslimana koji idu u džamiju nije jedinstven slučaj. Cijeli niz sličnih incidenata je u Kanadi probudio brigu o rastu ksenofobije i sve oštrijoj retorici jedne male, ali glasne grupe građana i političara.

Caroline de Kloet, glasnogovornica policije u Torontu, potvrdila je za DW da je policija registrovala incidente „koji su očito motivisani mržnjom", ali ne samo prema muslimanima. Policija trenutno istražuje slučaj u kojem je na vratima jedne jevrejske porodice ostavljena antisemitska poruka.

„Kada se takvi slučajevi prijave, onda ih lokalna policija istražuje zajedno sa pripadnicima Hate Crime Unit-a (Jedinica za istraživanje ´zločina iz mržnje´)", kaže glasnogovornica policije Kloet. Međutim, do sada je jedva primjetan povećan broj takvih slučajeva. Aktuelni statistički podaci govore da je broj zločina iz mržnje u periodu između 2012. i 2014. godine u padu. Međutim, broj napada na muslimane u istom periodu se udvostručio.

Aktuelni podaci još nisu dostupni, ali se, ako se prate vijesti, mogu naslutiti: u raznim dijelovima zemlje muslimanke bivaju pljuvane i napadane. 2015. godine je u Peterboroughu, u provinciji Ontario, zapaljena jedna džamija. Sredinom 2016. godine je nepoznata osoba ispred džamije u Quebec Cityu ostavila svinjsku glavu. U istoj džamiji je napadač u januaru ubio šest osoba. Atentat je okarakterisan kao teroristički napad. Nakon napada je više hiljada Kanađana na demonstracijama izrazilo solidarnost sa žrtvama i sunarodnjacima islamske vjeroispovijesti.

Odgovornost političara

Amira Elghawaby, glasnogovornica Nacionalnog vijeća kanadskih muslimana (NCCM) kaže da su „strah od stranaca i protivljenje useljavanju porasli nakon posljednjih izbora i sa dolaskom izbjeglica iz Sirije". Kanada je prihvatila više od 40.000 sirijskih izbjeglica, što je previše, smatra 41 posto Kanađana koji su ispitani u anketi urađenoj za potrebe studije Angus Reid instituta. Svaki četvrti ispitanik smatra da vlada treba voditi sličnu politiku koju vodi američki predsjednik Donald Trump i sirijskim izbjeglicama privremeno uskratiti ulazak u zemlju.

Elghawaby smatra bitnim što su vodeći političari u Kanadi jasno stavili do znanja da su kanadski muslimani dio „kanadske fabrike" i da se svi zajedno moraju suprostaviti mržnji, bez obzira protiv koje kategorije stanovništva ona bila usmjerena.

Rezolucija kanadskog parlamenta, kojom se osuđuje islamofobija, imala je suprotan učinak i još više je aktivirala desničare, aktiviste koji su protiv islama, političare i komentatore. Oni se žale da je rezolucija napad na slobodu govora. Neki čak u tome vide prvi korak ka uvođenju šerijata u Kanadi.

"To je razočaravajuće", kaže Elghawaby i dodaje: „Kanadski muslimani su ponovo iskorišteni za prikupljanje političkih poena".

Talas desničara zahvatio Kanadu

Ipak, to nije ništa novo. Već prije izbora 2015. godine je jedna od tema predizborne kampanje bivšeg premijera Stephena Harpera bila zabrana nošenja nikaba za vrijeme ceremonije dobijanja kanadskog državljanstva. I to bez obzira što veoma mali broj žena u Kanadi nosi nikab ili slične odjevne predmete. Njegova stranka je pozvala da se prijave i iz Kanade protjeraju „barbarske kulturne prakse".

Barbara Perry, stručnjakinja za desni ekstremizam na „University of Ontario Institute of Technology", kaže da Kanada otvara jedno novo poglavlje. Nakon napada na džamiju u Quebec Cityu su kanadski desničari postali aktivniji na internetu. Čini se da su oni ohrabreni globalnim rastom desničara i retorikom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. „Još uvijek kažemo ´tako nešto se kod nas ne može dogoditi´ i zabijamo glavu u pijesak", kaže Perry. „Ali možda je upravo u tome problem".