1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ReligijaBliski istok

Islamski svijet odobrava poteze talibana?

Kersten Knipp
11. septembar 2021

Pojedini muslimanski intelektualci se žale na uzdržane reakcije njihovih vođa zbog pobjedničkog pohoda talibana. Njihovo teološko gledište je neodrživo i neophodno je angažovano sučeljavanje.

Pakistan Grenzstadt Chaman Menschen mit Taliban-Flagge
Foto: Asghar Achakzai/AFP/Getty Images

Ali Mohiedin al Karadgi je odmah reagovao. Čim je sredinom avgusta srušena vlada u Kabulu, islamolski teolog sa Univerziteta u Dohi i predsjedavajući Međunarodne unije muslimanskih učenjaka čestitao je talibanima. Njegova čestitka se odnosi i na sve Avganistance, zbog toga što su, kako je rekao, iz zemlje protjerani „okupatori svih vrsta“.

- pročitajte još: Šerijatski zakon - bauk ili garancija spasa?

Istovremeno je zahtijevao od talibana da formiraju vladu koja će obuhvatiti sve slojeve stanovništva, „da se tragedija (rata prim. ur.) ne vrati“, prenijela je televizija Al Džazira citat islamologa. Osim toga, pozdravio je što se talibani odnose otvoreno prema svojim susjedima kao i prema međunarodnoj zajednici. Međutim, ovih dana se pokazalo da nije u pravu. Jer, vlada koju su predstavili talibani sastoji se samo od njihovih sopstvenih snaga. Predstavnika drugih grupa nema.

- pročitajte još: Uvođenje šerijata mirnim putem - Koliko je opasan "politički islam"?

Izjave poput Al Karadagijeve reprezentativne su za mnoge islamske teologe, takođe i tri nedjelje od kako su talibani preuzeli vlast. Isto kao što Al Karadagi ne kritikuje otvoreno ideje talibana, tako su rijetke i kritičke izjave o ideologiji nove avganistanske vlade iz drugih dijelova islamskog svijeta.

Džaba ste krečili - taliban "u akciji" prekrečavanja reklamnih panoa u KabuluFoto: Aamir Qureshi/AFP/Getty Images

„Nema jasnog teološkog odbacivanja“

Reakcija islamskih teologa na preuzivanje vlasti od strane talibana je „veoma, veoma marginalna", kaže Milad Karimi, zamjenik direktora Centra za islamsku teologiju na Univezitetu u Minsteru. Bilo je doduše nekoliko kritičkih izjava na račun postupanja talibana, kaže Karimi: „Ali, čak i to je veoma marginalno. Sve u svemu, nema jasnog odbacivanja talibanskih stavova“, kazao je islamolog u razgovoru za DW.

Činjenica je da su do sada vodeće religiozne ličnosti samo politički govorile o promjeni vlasti u Avganistanu, ali ne i teološki. Tako je, na primjer, veliki muftija iz Omana, Ahmed bin Ahmad al Kalili Avganistancima čestitao na „jasnoj pobjedi“ nad „osvajačima“. On je „čitavom islamskom narodu“ čestitao na „ispunjenju pravednih Božjih obećanja“.

I u Njemačkoj jedan dio muslimana diskutuje o najnovijim događajima u Avganistanu. Predsjedavajući Centralnog savjeta muslimana, Ajman Mazjek je u intervjuu za Bajeriše rundfunk izjavio da je preuzimanje vlasti od strane talibana katastrofalan poraz za Zapad.

„Ali, to je katastrofa za sve muslimane na svijetu, jer većina muslimana – a među njima su svakako i Avganistanci – ne želi arhaični život prema plemenskim doktrinama, a upravo to se vraća na vlast i zbog toga je to katastrofa za sve.“

„Talibani ne predstavljaju islam"

Za pravnika Murata Kajmana sveukupne reakcije muslimanskih udruženja su preslabe. Zapravo je bilo za očekivati jednu za drugom brze reakcije o Avganistanu krovnih muslimanskih udruženja, napisao je Kajman u blogu „Riječ petka“ kelnskog „Udruženja Alhambra“, muslimana koji se zalažu za pluralističku Evropu.

Kajman, koji je do 2017. bio pravnik u saveznom odboru Tursko-islamske unije ureda za religiju, a zatim se odvojio od udruženja koje je blisko turskoj državi, pretpostavlja da ćutanje ima prvenstveno jedan razlog: naime „veoma visoku spremnost solidarizacije sa talibanima i idealizovanjem njihovih navodnih vjerskih motiva. Talibani su sproveli ono što mnogi muslimani, među njima i ne mali broj predstavnika udruženja, vide kao idealan razvoj jednog društva“.

Izgleda da postupci talibana nailaze na odobravanje barem jednog dijela muslimana, sugerisala je i autorka Heba Josri u na televiziji Al Arabija, koja ima sjedište u Dubaiju. I u Egiptu su, napisala je Josri krajem avgusta, postali sve snažniji glasovi koji pozivaju da se pozdravi uspjeh talibana i da se podrži muslimanska stvar.

„Ovi glasovi su podmukli i opasni.“ Josri govori kako talibani o sebi misle da su „oni islam“. „Oni su božji predstavnici. Onaj ko ide protiv njih, ide protiv Boga.“

Upravo zato, komentariše Josri, važno je držati distancu sa talibanima. „Talibani ne predstavljaju islam.“

Teološka rezervisanost

Talibani ideološki slijede učenje „Dat al ulum“ (Kuća učenja) iz indijskog grada Deobanda u pokrajini Utar Pradeš. To važi za najveći teološki centar u islamskom svijetu. No, ta učenja su skoro neodrživa, kaže u intervjuu za DW islamolog Milad Karimi.

„Ono što govori protiv toga je prije svega činjenica da oni svoje shvatanje božje volje izjednačavaju sa božjom voljom. Dakle, oni nemaju slobodnog prostora za tumačenje. To je opasno. Jer, ako je neko ubijeđen da njegovo viđenje odgovara istini, onda sve druge glasove smatra neistinitim. A kada neko sopstvene ideje izjednačava sa idejama Boga, onda je to čisto bogohuljenje.“

To se pokazuje i u tome kako talibani postupaju sa religioznom manjinom, šiitskim Hazarima. Otvoreno je i pitanje da li su talibani u situaciji da prihvate društveni pluralizam, takođe i u digitalnom prostoru.

Avganistanci u bijegu prema graniciFoto: Saeed Ali Achakzai/REUTERS

Tumačenje Šerijatskog zakona, koje se etabliralo među talibanima je takođe problematično. „Talibani zanemaruju da mi ljudi nikada ne određujemo Božji sud, već da se moramo potruditi koliko je god moguće da slijedimo Božji sud, tako što ćemo se ponašati moralno.“ Takođe i Šerijatski zakon nije kodifikovan da bi se mogao primjenjivati jedan kroz jedan. „Takva zamisao je teološki potpuno neodrživa“, dodaje on.

- pročitajte još: Zašto šerijat može biti dobar za žene?

Takođe i svođenje žena prije svega na bića koja služe za reprodukciju je neprihvatljivo, ističe Karimi. „Tu se više ne radi o određenom načinu tumačenja, već o preziru prema božjem stvorenju.“

„Vjerska fasada"

Još je problematičnije što mnoge muslimanske zajednice ćute o talibanima, kaže Karimi. Ovo ostavlja prostora za sumnju da postoji neko tajno odobravanje talibanskog pogleda na svijet.

„Oni ćute, jer vide ostvarenje svojih fantazija“, kaže Milad Karimi. „Naime, vjerski učenjaci su duhovno nemoćni i lijeni, i ne žele da žrtvuju sopstvenu udobnost kako bi ispunili svoju duboku duhovnu odgovornost. Oni su izgubili osjećaj za religioznost. Oni se još samo interesuju za fasadu religije, čiju su unutrašnjost odavno izdubili.“

Šerijat usred Evrope

04:51

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu