U junu nam je ukrajinski vojnik u Marjinki pokazao artiljerijske granate za haubice – zapravo kasetne bombe. Ruske trupe su bile udaljene deset kilometara. Ukrajinske trupe ispaljuju ove granate iza neprijateljskih linija. Granate se u vazduhu rasprše u niz manjih bombi na površinu od hiljadu kvadratnih metara.

„Neprijatelj se jako boji kasetnih bombi“, kaže vojnik Vasil. „Rusi su došli kod nas, u našu kuću, na našu zemlju. I pucaju na nas sa svim što imaju. Zašto da ne uzvratimo?”, dodaje vojnik Mikailo koji opslužuje haubicu.

Sjedinjene Američke Države isporučuju Ukrajini kasetne bombe tipa "M864" i "M483A1". Ali prema magazinu „Panorama“ Prvog programa njemačke televizije (ARD) i reportažnoj emisiji „Štojerung F“ (STRG_F)  Sjevernonemačke televizije (NDR) ta municija stiže iz američke baze u Njemačkoj i transportuje se njemačkim auto-putevima.

Nesagledive posljedice za civile

Takozvana submunicija, koja se nalazi u tijelu granate, ima brutalno dejstvo na civile. Posebno su opasni neeksplodirani dijelovi. Oni ubijaju pri kontaktu i poslije rata. Hendikep internašonal  (Handicap International) iznosi podatke da je od šezdesetih godina prošlog vijeka do 2022. širom svijeta ovako ubijeno 25.000 civila. Pretpostavlja se da je stvarna brojka dvostruko veća.

Godine 2008. je tadašnji ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer označio Konvenciju iz Osla, koju je potpisalo 112 zemalja, kao „kamen međaš“. Njemačka se aktivno založila za zabranu kasetne municije. Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova navodi da je godine 2020. Njemačka dala 48,8 miliona evra za čišćenje mina i pomoć žrtvama. Na sajtu Ministarstva se kaže: „Njemačka kao jedan od najvećih i najpouzdanijih finansijera u svetu ostaje dostojna svoje uloge u sprovođenju Sporazuma iz Osla“.

Izgleda da se taj stav menja pod utiskom ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajina zahtijeva kasetne bombe od svojih partnera, kako bi nadoknadila nedostatak klasične municije i ljudstva. Vašington je neko vrijeme oklijevao, pa je ipak počeo da šalje kasetne bombe u Ukrajinu, pozivajući se na to da i Rusi masovno upotrebljavaju istu municiju.

Prema riječima jednog portparola ukrajinske vojske Ukrajina garantuje Sjedinjenim Državama da će odgovorno upotrebljavati kasetne bombe: „Za razliku od Ruske Federacije, ukrajinske oružane snage upotrebljavaju kasetne bombe u okviru međunarodno priznatih ukrajinskih granica, uz striktno pridržavanje međunarodnog humanitarnog prava i isključivo za uništavanje ruskih vojnih ciljeva, koji se nalaze izvan gusto naseljenih područja, kako bismo izbjegli posljedice za civilno stanovništvo“.

Nepotpisani Sporazum

SAD, Rusija i Ukrajina ionako nisu potpisale sporazum. Ali Njemačka jeste. Očigledno je do kasetne municije koju SAD od 2023. isporučuje Ukrajini bio uskladišten u bazi Mizau (Miesau) u pokrajini Porajnje-Palatinat, te da je transportovan preko Njemačke i Poljske do Ukrajine.

To bi moglo da bude kršenje Konvencije iz Osla, ali i njemačkog Zakona o kontroli ratnog naoružanja. U Konvenciji iz Osla se kaže: „Svaka država potpisnica …uložiće sve napore da države koje nisu potpisnice Sporazuma odvrati od upotrebe kasetne municije“.

Sporazum iz Osla neodređen

Nije poznato da je Njemačka uložila ovakav napor u vezi sa američkim isporukama kasetne municije Ukrajini.  Ali Sporazum nije konkretan u određivanju tih „napora“. Međutim, Njemačka je svoje obaveze iz Osla 2009. pretočila u Zakon o kontroli ratnog naoružanja. A Zakon je konkretniji, jer za kasetne bombe zabranjuje „uvoz, izvoz ili transport njemačkom teritorijom“.

Pravna služba Bundestaga je avgusta 2023. preispitala pravne posljedice Zakona na američke isporuke njemačkom teritorijom i došla do zaključka da je „u pogledu transporta kasetne municije njemačkom teritorijom“ relevantna zabrana izrečena Zakonom o ratnom naoružanju. U istom vještačenju se navodi da je upitno da li bi američka strana obavijestila Njemačku o tim transportima, pošto, isto kao Rusija i Ukrajina nije potpisnica Sporazuma.

„Nema odgovarajućih saznanja“

Njemačka Vlada zaista tvrdi da ne zna. Ministar odbrane Boris Pistorijus kaže njemačkim novinarima da nema saznanja o deponovanju i transportu američkih kasetnih bombi na njemačkoj teritoriji: „Dakle, prvo, ne znam odakle se isporučuje, i drugo, ne bih da komentarišem“. Njemačka poslanica Saveza Sara Vagenkneht ( Bündnis Sahra Wagenknecht, BSW) Sevim Dagdelen je Vladi postavila pitanje u vezi sa američkim kasetnim bombama na njemačkom tlu i dobila odgovor: „Savezna Vlada nema odgovarajuća saznanja u vezi sa postavljenim pitanjem“.

Međutim, sada se sumnja u ovakav odgovor. Istim njemačkim novinarima je jedan portparol američke vojske, zadužen za Evropu i Afriku, potvrdio da su kasetne bombe uskladištene u američkoj bazi Mizau (Miesau) u Njemačkoj i da američka vojska koordinira sve transporte municije sa njemačkom stranom, pa tako i transport kasetne municije M864 i M483A1.

Nejasno je da li njemačka vojska na osnovu toga ima saznanja o transportu kasetnih bombi. Ministarstvo odbrane tvrdi da se prilikom koordinacije dobija „gruba klasifikacija“ iz koje se ne može zaključiti o kojoj je vrsti municije riječ. Američki portparol tvrdi suprotno – njemački koordinacioni centar dobija dokumentaciju o sadržini transporta. Savim Dajdelan o tome kaže: „Očigledno Njemačka vlada ne ispunjava obaveze iz Sporazuma u Oslu o zabrani kasetne municije u Njemačkoj“.

Nevladine organizacije uznemirene

Međunarodna Koalicija kasetna municija (Cluster Munition Coalition), savez nevladinih organizacija, udruženja i inicijativa koji se bori za zabranu kasetnih bombi objašnjava da bi se transporti kasetnih bombi kroz Njemačku mogli protumačiti kao prekršaj Konvencije. Organizacija je navela da se nada da Njemačka neće da dopusti transport kasetnih bombi preko svoje teritorije jer je Berlin uvjereni zagovornik Konvencije iz Osla, pa onda mora i da ispuni obaveze koje su preuzete.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu