1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ista prava i za Srbe i za Albance

5. februar 2013

Štampa na njemačkom jeziku piše kako Albanci na jugu Srbije traže ista prava koja Srbi polažu za svoje sunarodnjake na sjeveru Kosova. Donosi i članak o skandalu u vladi u Beogradu a bavi se i useljavanjem u Njemačku.

Foto: AFP/Getty Images

Neue Zuercher Zeitung u tekstu pod nazivom "Novi protesti u južnoj Srbiji" piše:

"Nekoliko hiljada Albanaca u Bujanovcu tražilo je uklanjanje spomenika palim srbijanskim policajcima, koji su poginuli u borbama sa albanskom gerilom, koja se borila za ujedinjenje južnih dijelova Srbije sa Kosovom, što većina tamošnjeg albanskog življa i danas priželjkuje. Protesti su reakcija na uklanjanje spomenika palim Albancima u susjednom Preševu. Prije dvije sedmice srbijanska žandarmerija uklonila je kameni spomenik, postavljen bez dozvole, na koji Beograd gleda kao na secesionističku propagandu. Dolina Preševa važi za najnerazvijeniju regiju u Srbiji. Oko 60.000 Albanaca živi u tamošnjim opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa. Ko od njih želi da studira, odlazi u Prištinu a ne u Beograd ili Niš."

Uklanjanje albanskog spomenika u PreševuFoto: AFP/Getty Images

"Od okončanja ustanka 2001. tamo postoji srpsko-albansko Vijeće za koordinaciju, koje je trebalo da pokrene političke i privredne reforme. Albanci su međutim razočarani slabom provedbom reformi, dok Srbi ukazuju na ekonomsku krizu i prebacuju Albancima nedostak volje za integracijom. Zahtjevima Beograda za autonomijom sjevera Kosova, gdje su sada skoncentrisani Srbi, Albanci pariraju zahtjevima za pravom na samoodređenje u svoje tri opštine. Oni su navodno pokušali da budu uključeni u pregovore između Prištine i Beograda ali su Brisel i Vašington to odbacili, jer bi to povećalo pritisak za mijenjanje granice ili razmjenu teritorija između kosovskog sjevera i srbijanskog juga", piše Neue Zuercher Zeitung.

"Skandal u vladi u Beogradu"

Neue Zuercher Zeitung donosi i tekst pod nazivom "Skandal u vladi u Beogradu" u kojem se kaže:

"Premijer Ivica Dačić je u subotu izašao pred novinare i priznao da se prije nekoliko godina više puta, kao ministar policije, sastao sa Rodoljubom Radulovićem, čovjekom od povjerenja narko-kralja Darka Šarića. Time je on preduhitrio glasine o vezama sa Šarićem. A onda je prešao u napad i zapitao se zbog čega ga kao ministra niti policija niti tajne službe nisu obavijestile o pravoj ulozi koju je imao Radulović. Tako Dačić sam sebe vidi kao žrtvu kampanje, čije vinovnike nije želio da imenuje. Nije rekao ni zbog čega se uopšte sastajao sa Radulovićem. Sigurno je samo da su informacije u javnost dospjele preko policije. Između Dačićevih socijalista i Nikolićevih naprednjaka postoje različita mišljenja o tome kojim ljudima zaposjesti vrh policije. Opozicija je na sve reagovala pozivom na nove izbore", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Početak je napravljen

Njemačka spada u zemlje OECD-a sa najmanjim preprekama za useljavanje strane radne snage. To na žalost gotovo niko nije registrovao ni u zemlji, ni u inostranstvu. Nakon godina odbacivanja i parola da Njemačka nije useljenička zemlja, vlada demohrišćana i liberala je, uprkos velikom otporu, otvorila tržište za stranu radnu snagu i sada je ciljano vrbuje u inostranstvu. Političari su uradili svoju domaću zadaću, ali ekonomija i društvo nisu u stanju ići korak u korak sa tim tempom. Još uvijek su dobrim dijelom strani saradnici u njemačkim firmama nepoželjni. Uprkos nedostatka stručne radne snage, svako drugo preduzeće u Njemačkoj ne razmatra mogućnost da regrutuje personal u inostranstvu, svako treće smatra da je to previše komplikovano.

Njemačka potpuno promijenila zakone o useljavanju ali još uvijek ima loš imidžFoto: Fotolia/babimu

I u inostranstvu kao da nova pravila o useljavanju još nisu registrovana. Njemačka i dalje važi kao zemlja u kojoj strana radna snaga nije dobrodošla. Njemačka kao useljenička zemlja i dalje ima problem sa imidžom. Pa ipak početak je napravljen. Za zemlju, čije stanovništvo rapidno stari, useljenici su neophodni, kako bi se održala ekonomska snaga i blagostanje. Stoga se novoj, velikodušnoj regulativi o useljevanju sada mora udahnuti život.


Autorica: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić